Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Zakon o žigu – (“Narodne novine”, br. XX/03, XX/07, XX/09, XX/11)
označi tražene riječi printaj stranicu
76 23.7.2007. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o žigu

HRVATSKI SABOR

2410

Na temelju članka 88.L346437 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽIGU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o žigu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. srpnja 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/81

Urbroj: 71-05-03/1-07-2

Zagreb, 13. srpnja 2007.

Predsjednik

Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽIGU

Članak 1.

U Zakonu o žiguL346434 (»Narodne novine«, br. 173/03.) članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Stavljanjem u promet od strane nositelja žiga ili uz njegovu izričitu suglasnost, na području Republike Hrvatske, odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na području neke od država Europske unije odnosno država koje su stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, proizvoda koji je obilježen tim žigom, iscrpljuju se za područje Republike Hrvatske isključiva prava koja proizlaze iz žiga u odnosu na taj proizvod, osim ako postoje opravdani razlozi na temelju kojih nositelj žiga pridržava isključiva prava koja proizlaze iz žiga.

(2) Opravdani razlozi da se nositelj žiga usprotivi daljnjoj komercijalizaciji proizvoda postoje osobito onda kada je stanje proizvoda promijenjeno ili pogoršano nakon što je proizvod stavljen u promet.«

Članak 2.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»(1) Zavod provodi upravni postupak za registraciju žiga, za proglašenje žiga ništavim te obavlja druge upravne i stručne poslove u pogledu zaštite žiga.

(2) Protiv upravnih akata koje je u prvom stupnju donio Zavod dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Žalbeno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona. Za podnošenje žalbe plaća se upravna pristojba i naknada troškova u skladu s posebnim propisima. Ako upravna pristojba i naknada troškova postupka nisu plaćene do isteka roka za žalbu, smatra se da žalba nije podnesena.

(3) Za pojedina pitanja iz postupka iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(4) Protiv upravnih akata koje je u drugom stupnju donijelo Žalbeno vijeće može se voditi upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima.«

Članak 3.

U članku 39. stavci 4. i 5. brišu se.

Dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 4., 5. i 6.

Članak 4.

U članku 40. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Na zahtjev založnog vjerovnika ili založnog dužnika založno pravo upisuje se u registar. Sud koji provodi ovrhu po službenoj dužnosti bez odgode obavješćuje Zavod o pokrenutoj ovrsi na žigu radi upisa u registar.«

Članak 5.

U članku 49. stavak 1. briše se.

Dosadašnji stavci 2., 3., 4,. 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.

Članak 6.

Iza članka 67. dodaje se novi »Dio deseti«: »ŽIG ZAJEDNICE » te naslovi i članci 67.a do 67.i koji glase:

»ZNAČENJE POJMOVA

Članak 67.a

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

a) »Uredba o žigu Zajednice« je Uredba Vijeća (EZ) 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice i njezine izmjene i dopune,

b) »žig Zajednice« je žig kako je definiran u članku 1. stavku 1. Uredbe o žigu Zajednice,

c) »prijava žiga Zajednice« je prijava za registraciju žiga Zajednice koja je podnesena u skladu s odredbama Uredbe o žigu Zajednice,

d) »nacionalni žig« je žig stečen u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona,

e) »nacionalna prijava žiga« je prijava žiga podnesena Zavodu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

PROŠIRENJE UČINAKA ŽIGA ZAJEDNICE

Članak 67.b

Učinci prijava žigova Zajednice podnesenih i žigova Zajednice stečenih prije dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, proširuju se na područje Republike Hrvatske.

ŽIG ZAJEDNICE KAO RANIJI ŽIG

Članak 67.c

(1) U smislu članka 6. ovoga Zakona, žig Zajednice je raniji žig u odnosu na nacionalne prijave žiga koje su podnesene, kao i na nacionalne žigove koji su na temelju takvih prijava stečeni nakon dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

(2) U smislu članka 6. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, raniji žig Zajednice koji ima ugled u Europskoj uniji uzima se u obzir u skladu s odredbama članka 9. stavka 1. točke c) Uredbe o žigu Zajednice.

(3) Nacionalni žig ne može biti proglašen ništavim iz razloga što je u sukobu s ranijim žigom Zajednice ako taj raniji žig Zajednice ne udovoljava uvjetima o uporabi propisanim u članku 15. Uredbe o žigu Zajednice.

PROSLJEĐIVANJE PRIJAVE ŽIGA ZAJEDNICE

Članak 67.d

Ako je u skladu sa člankom 25. Uredbe o žigu Zajednice Zavodu podnesena prijava žiga Zajednice, plaća se pristojba i naknada troškova za prosljeđivanje u skladu s posebnim propisima.

PRETVARANJE PRIJAVE ŽIGA ZAJEDNICE U NACIONALNU PRIJAVU ŽIGA

Članak 67.e

(1) Zavod ispituje zahtjev za pretvaranje prijave žiga Zajednice u nacionalnu prijavu žiga koji mu je dostavljen u skladu s odredbom članka 109. stavka 3. Uredbe o žigu Zajednice.

(2) Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije sastavljen u skladu s odredbama iz članka 108. stavka 2. Uredbe o žigu Zajednice, Zavod poziva podnositelja da ispravi nedostatke.

(3) Ako se podnositelj u ostavljenom roku ne očituje ili ne ispravi nedostatke ili ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne udovoljava odredbama članka 108. stavka 2. Uredbe o žigu Zajednice, Zavod odbija zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. Odluka o odbijanju smatra se odlukom o meritumu zahtjeva.

(4) Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka uredan, Zavod provodi postupak za registraciju žiga u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(5) Pristojbe i naknade troškova u postupku registracije iz stavka 4. ovoga članka plaćaju se u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Zavod obavještava podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka o njegovom primitku i poziva ga da u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60 dana dostavi prijevod prijave na hrvatski jezik.

(7) Datum podnošenja, datum prvenstva i senioritet određuju se u skladu sa člankom 108. stavkom 3. Uredbe o žigu Zajednice.

SENIORITET

Članak 67.f

Senioritet nacionalnog žiga u smislu članka 34. i 35. Uredbe o žigu Zajednice može se zahtijevati u odnosu na žig Zajednice:

– ako je nacionalni žig stečen prije dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije i

– ako nacionalni žig ima prioritet prema žigu Zajednice u odnosu na kojeg se senioritet zahtijeva.

ZABRANA UPORABE ŽIGA ZAJEDNICE

Članak 67.g

(1) Ako se uporaba žiga Zajednice iz članka 67.b ovoga Zakona suprotstavlja uporabi nacionalnog žiga stečenog prije dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, odnosno stečenog na temelju nacionalne prijave podnesene prije dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, nositelj takvog nacionalnog žiga može tužbom zahtijevati zabranu uporabe u Republici Hrvatskoj žiga Zajednice kojem je učinak u skladu s člankom 67.b ovoga Zakona proširen na područje Republike Hrvatske. Podnositelj tužbe mora dokazati da se žig Zajednice suprotstavlja njegovom nacionalnom žigu.

(2) Ako u odnosu na žig Zajednice iz članka 67.b ovoga Zakona postoji neki od apsolutnih razloga za odbijanje registracije iz članka 5. ovoga Zakona zbog kojih se mogla odbiti registracija ili razloga iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona zbog kojih se žig mogao proglasiti ništavim prije dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, osoba koja ima pravni interes može tužbom zahtijevati zabranu uporabe takvog žiga Zajednice u Republici Hrvatskoj. Podnositelj tužbe mora dokazati postojanje nekog od ovih razloga u odnosu na žig Zajednice.

ZAŠTITA ŽIGA ZAJEDNICE OD POVREDE

Članak 67.h

Na zaštitu u slučaju povrede žiga Zajednice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe o zaštiti u slučaju povrede nacionalnog žiga.

SUD NADLEŽAN ZA ŽIG ZAJEDNICE

Članak 67.i

(1) Trgovački sud u Zagrebu je u Republici Hrvatskoj sud žiga Zajednice nadležan za odlučivanje u prvom stupnju, u smislu Uredbe o žigu Zajednice.

(2) Visoki trgovački sud je u Republici Hrvatskoj sud žiga Zajednice nadležan za odlučivanje u drugom stupnju, u smislu Uredbe o žigu Zajednice.«

Dosadašnji »Dio deseti« postaje »Dio jedanaesti«.

Članak 7.

Iza članka 74. dodaje se novi »Dio dvanaesti«: »ŽALBA« te naslovi i članci 74.a do 74.d koji glase:

»PRAVO ŽALBE

Članak 74.a

(1) Protiv odluka Zavoda donesenih u prvom stupnju, stranka čijem zahtjevu u cijelosti ili u dijelu nije udovoljeno ima pravo žalbe u roku od 30 dana od dana dostave odluke.

(2) Druge stranke u postupku koji je okončan odlukom protiv koje se podnosi žalba imaju pravo biti stranke u žalbenom postupku.

SADRŽAJ ŽALBE

Članak 74.b

Pored podataka koje mora imati svaki podnesak, žalba treba sadržavati:

1. naznaku rješenja protiv kojeg se podnosi,

2. određenu izjavu o tome da se rješenje pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,

3. razloge zbog kojih se žalba podnosi,

4. obrazloženje žalbe, te sve dokaze kojima podnositelj žalbe potvrđuje svoje navode iz žalbe,

5. potpis podnositelja žalbe,

6. punomoć ako se žalba podnosi putem zastupnika.

ODLUČIVANJE O ŽALBI

Članak 74.c

(1) Žalbeno vijeće odlučuje na sjednicama, većinom glasova.

(2) Žalbeno vijeće odlučuje na temelju podnesaka stranaka, a kada smatra da je to potrebno ili kada stranka u postupku to zahtijeva, može odrediti održavanje usmene rasprave. Stranke se na usmenu raspravu pozivaju najmanje 10 dana prije održavanja.

ŽALBENA VIJEĆA

Članak 74.d

(1) O žalbama iz članka 74.a ovoga Zakona odlučuju žalbena vijeća u području prava industrijskog vlasništva.

(2) Na sastav i ustrojstvo žalbenih vijeća iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o patentu.«

Članak 8.

Dosadašnji »Dio jedanaesti« postaje »Dio trinaesti«.

Naslov iznad članka 75. mijenja se i glasi: »OSOBE OVLAŠTENE ZAHTIJEVATI ZAŠTITU PRAVA«.

Članak 75. mijenja se i glasi:

»Osim nositelja prava, odnosno osobe koju on ovlasti u skladu s općim propisima o zastupanju, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj isključive licencije u onoj mjeri u kojoj je stekao pravo na iskorištavanje žiga na temelju pravnog posla ili zakona.«

Članak 9.

Naslov iznad članka 76. mijenja se i glasi: »ZAHTJEV ZA UTVRĐENJEM I ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE«.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede.

(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve i slične povrede ubuduće.

(3) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će žig biti povrijeđen, nositelj žiga može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede žiga.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu se postaviti i protiv osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama kojima se povrjeđuje žig odnosno od kojih prijeti povreda žiga.«

Članak 10.

Naslov iznad članka 77. mijenja se i glasi: »ZAHTJEV ZA ODUZIMANJEM I UNIŠTENJEM PREDMETA«.

Članak 77. mijenja se i glasi:

» (1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati da se na njezin teret, proizvodi koji su obilježeni znakom kojima se povređuje žig povuku iz prometa, oduzmu ili unište.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na teret tuženika, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.

(3) Prilikom određivanja mjera iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.«

Članak 11.

Naslov iznad članka 78. mijenja se i glasi: »ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE, ZA UOBIČAJENOM NAKNADOM I ZA KORISTIMA STEČENIM BEZ OSNOVE«.

Članak 78. mijenja se i glasi:

»(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona nositelju žiga prouzročila štetu, on može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Protiv osobe koja je neovlašteno poduzela neku od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, nositelj žiga može tužbom zahtijevati plaćanje naknade u iznosu kojeg je s obzirom na okolnosti mogao zahtijevati u ugovoru o licenciji, da je sklopljen.

(3) Protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 7. stavka 2. i 3. ovoga Zakona povrijedila žig te time stekla neku korist, nositelj žiga može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. se međusobno ne isključuju. Prilikom odlučivanja o kumulativno postavljenim zahtjevima iz stavaka 1., 2. ili 3. sud će paziti na opća načela iz Zakona o obveznim odnosima.«

Članak 12.

Naslov iznad članka 79. mijenja se i glasi: »ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE«.

Članak 79. mijenja se i glasi:

»Nositelj žiga može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu žiga u slučaju povrede, bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika. Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi barem izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio žig.«

Članak 13.

Iza članka 79. dodaju se naslovi i članci 79.a do 79.e koji glase:«ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA

Članak 79.a

(1) Nositelj žiga koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu žiga u slučaju povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povrjeđuje njegov žig.

(2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:

– osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povrjeđuje žig,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povrjeđuje žig,

– osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povrjeđuje žig,

– osobe koja je od jedne od navedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povređuje žig.

(3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.

(4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito:

– podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe odnosno davatelja usluga, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena,

– podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.

(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Zakona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima.

(6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odredbe iz članka 79.c i 79.d ovoga Zakona kojima se uređuje pribavljanje dokaza.

PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE ŽIGA

Članak 79.b

(1) Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito:

– naložiti protivniku osiguranja da prestane, odnosno odustane od radnji kojima se povređuje žig; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile žig;

– odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda koji su protupravno obilježeni žigom.

(2) Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.

(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti, te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.

(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćživanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA

Članak 79.c

(1) Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.

(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:

– izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje žig, uz ili bez uzimanja primjeraka,

– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje žig,

– oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje žig, te dokumentacije koja se na to odnosi.

(3) Privremena mjera iz ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete. Ako je prviremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih, odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNIČNOG POSTUPKA

Članak 79.d

(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok.

(2) Kada nositelj žiga kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda žiga u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.

(3) Kada stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezinom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.

(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu svjedočenja.

(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju ocijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.

(6) Protiv odluke suda iz stavka 1.i 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA

Članak 79.e

(1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan.

(2) Na postupke zbog povrede žiga se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku odnosno Ovršnog zakona.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede žiga Zavod odnosno Žalbeno vijeće će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenjem ništavim rješenja o registraciji žiga koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će obzirom na okolnosti slučaja odlučiti hoće li odrediti prekid postupka do konačne odluke o zahtjevu za proglašenje ništavim rješenja o registraciji žiga.«

Članak 14.

Dosadašnji »Dio dvanaesti« postaje »Dio četrnaesti«.

U članku 80. stavak 1. mijenja se i glasi:

» (1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja znak koji je istovjetan ili sličan tuđem žigu neovlašteno rabi, reproducira ili oponaša, ističe na proizvodima ili pakiranjima, nudi proizvode obilježene takvim znakom, stavlja ih na tržište ili skladišti u te svrhe, uvozi ili izvozi proizvode obilježene takvim znakom, takav znak rabi pri pružanju usluga ili na poslovnim dokumentima i u reklamiranju (članak 7. stavak 2. točke 1. i 2.).«

U stavku 2. brojka »8.000,00« zamjenjuje se brojkom»10.000,00«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.«

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., brojke: »1., 2. i 3.« zamjenjuju se brojkama: »1.,2.,3. i 4.«

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

(1) Upravni sporovi koji su prije 1. lipnja 2008. već pokrenuti pred Upravnim sudom dovršit će se pred Upravnim sudom u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma.

(2) Stranka koja je do 1. lipnja 2008. podnijela tužbu Upravnom sudu u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma, može zahtijevati od Upravnog suda da prekine postupak ako je u roku od 30 dana od tog datuma podnijela žalbu u skladu s odredbama ovoga Zakona zbog istih razloga i s istim obrazloženjem kao u tužbi, ako je žalba protiv takvog upravnog akta prema odredbama ovoga Zakona dopuštena. Protiv upravnog akta kojeg se na temelju te žalbe donese u drugom stupnju, može se pokrenuti upravni spor, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima.«

Članak 16.

Postupci koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona vode zbog zaštite žiga od povrede, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 17.

Pravilnik iz članka 83.L346435 Zakona o žigu (»Narodne novine, br. 173/03.) uskladit će s odredbama ovoga Zakona ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 18.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 2. i 7. koji stupaju na snagu 1. lipnja 2008. i članka 6. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 038-01/07-01/01

Zagreb, 6. srpnja 2007.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.

zatvori
Zakon o žigu –
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !