Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja - koncentracija poduzetnika Europapress Holding i Slobodna Dalamcija (“Narodne novine”, br. XX/04,)
označi tražene riječi printaj stranicu
111 12.8.2004 Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/2004-01/33 od 27. srpnja 2004.

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

2130

Na temelju članka 36.L107975 stavka 3. i stavka 4. Zakona o medijima (»Narodne novine«, broj 59/2004) i članka 35.L107977 točka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 122/2003), u predmetu ocjene dopuštenosti koncentracije poduzetnika Europapress holdinga d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Odranska bb i Slobodne Dalmacije d.d., sa sjedištem u Splitu, Ulica Hrvatske mornarice 4, po prijavi namjere koncentracije poduzetnika koju je podnio poduzetnik Europapress holding d.o.o., zastupan po odvjetnici V. A. iz Zagreba, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja donesenog na 23. sjednici, održanoj 27. srpnja 2004., donosi

RJEŠENJE

I. Koncentracija poduzetnika ocjenjuje se uvjetno dopuštenom.

II. Utvrđuju se sljedeće mjere, uvjeti i rokovi za uklanjanja učinaka na sprječavanje, ograničavanje odnosno narušavanje tržišnog natjecanja proizašlih iz koncentracije:

1. Nalaže se poduzetniku Europapress holdingu d.o.o. da proda, prenese na drugog poduzetnika ili na drugi način otuđi svoj udjel u poduzetniku Tisku d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 2.

2. Poduzetnik Europapress holding d.o.o. mora svoje udjele u Tisku d.d. u stečaju prodati, prenijeti ili otuđiti na drugi način u roku od šest (6) mjeseci od dana sklapanja ugovora kojim stječe udjele u Slobodnoj Dalmaciji d.d.

3. Ako poduzetnik Europapress holding d.o.o. svoj udjel u poduzetniku Tisku d.d. ne proda, ne prenese na drugog poduzetnika ili ne otuđi na drugi način u roku određenom u točki II./ 2. izreke ovog rješenja, nalaže mu se da u daljnjem roku od tri (3) mjeseca proda, prenese na drugog poduzetnika ili na drugi način otuđi svoj udjel u poduzetniku Distri-pressu d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Žitnjak bb.

4. Kupac udjela, odnosno fizička ili pravna osoba na koju Europapress holding d.o.o. prenosi ili kojoj otuđuje svoj udjel u Tisku d.d. ne smije biti značajno kapitalno niti personalno povezana s poduzetnikom Europapress holdingom d.o.o., uključujući povezanost s bilo kojim poduzetnikom u kojem Europapress holding d.o.o. ili koncern West Allgemeine Zeitungsverlag, čiji je Europapress holding d.o.o. član, i njihova povezana društva imaju udjele ili dionice.

Dioničari Tiska d.d. načelno su prihvatljivi Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja kao kupci udjela Europapress holdinga d.o.o. u tom poduzetniku, pod uvjetom da se nakon stjecanja tog udjela u poslovanju pridržavaju propisa o tržišnom natjecanju i posebnih propisa koji se odnose na zabranjene sporazume i zlouporabe vladajućeg položaja.

5. Prije izvršene prodaje, prijenosa ili otuđenja udjela u Tisku d.d., poduzetnik Europapress holding d.o.o. mora bez odgode obavijestiti Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja o odabranom kupcu odnosno stjecatelju udjela, kako bi Agencija mogla ocijeniti je li riječ o kupcu koji je prihvatljiv u smislu da njegov odabir neće stvoriti nove probleme sa stanovišta tržišnog natjecanja. Pritom Europapress holding d.o.o. mora dostaviti odgovarajuće isprave iz kojih Agencija može nedvojbeno zaključiti ispunjava li kupac uvjete utvrđene ovim rješenjem.

Stjecanje udjela u Tisku d.d., neovisno o načinu stjecanja (kupoprodaja, prijenos, otuđenje), Agencija će u posebnom postupku ocjenjivati kao novu koncentraciju poduzetnika, ako su ispunjeni posebni uvjeti iz Zakona o medijima odnosno Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

6. Do prodaje, prijenosa ili otuđenja udjela u Tisku d.d. sudionici koncentracije Europapress holding d.o.o. i Slobodna Dalmacija d.d. moraju se na tržištu nastaviti ponašati i stvarno djelovati kao tržišni takmaci.

To znači da će se sudionici koncentracije suzdržati od provedbe bilo kakvih daljnjih pravnih i faktičnih radnji i djelovanja čiji bi, izravni ili neizravni, učinak išao u pravcu uspostavljanja stvarnog statusnog i/ili gospodarskog jedinstva sudionika koncentracije, odnosno u pravcu stvarne koordinacije donošenja poslovnih odluka te iz toga proizašlog usklađenog djelovanja na tržištu.

U tom smislu Europapress holding d.o.o. naročito ne smije raskidati ugovore o distribuciji sklopljene s Tiskom d.d., niti sklapati nove ugovore o distribuciji s poduzetnikom Slobodna Dalmacija –Trgovina d.o.o., sa sjedištem u Splitu, Ulica Hrvatske mornarice 4.

7. Od dana sklapanja ugovora kojim stječe udjele u poduzetniku Slobodnoj Dalmaciji d.d., poduzetnik Europapress holding d.o.o., kao dioničar Tiska d.d. u stečaju, ne smije sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka koje bi mogle imati učinak na tržištu distribucije tiska u Republici Hrvatskoj, što se naročito odnosi na odluke o promjeni općih uvjeta poslovanja Tiska d.d., te sklapanja ili raskida ugovora s nakladnicima, drugim distributerima ili poddistributerima odnosno poduzetnicima koji se bave maloprodajom tiska.

8. Do prodaje, prijenosa ili otuđenja udjela u Tisku d.d. poduzetnik Europapress holding d.o.o. niti poduzetnik Slobodna Dalmacija d.d. kao niti s njima povezana društva ne mogu biti sudionici drugih koncentracija poduzetnika na tržištu naklade ili distribucije tiska, a transakcije pokrenute u tom pravcu će bez odgode prekinuti. Time se poduzetniku Europapress holdingu d.o.o. ne zabranjuje da prodaje, prenosi na druge ili na drugi način otuđuje svoje udjele u poduzetnicima na rečenim tržištima.

9. Nakon prodaje udjela u Tisku d.d. poduzetnik Europapress holding d.o.o. neće tijekom sljedeće dvije (2) godine raskidati ugovore o distribuciji koje ima sklopljene s drugim distributerima tiska, uključujući i ugovore sklopljene s Tiskom d.d., osim ako za to postoje naročito opravdani razlozi. O raskidu Europapress holding d.o.o. mora obavijestiti Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i to najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida.

III. Poduzetnik Europapress holding d.o.o. obveznik je plaćanja upravne pristojbe u iznosu od 255.000,00 kuna.

IV. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. PRIJAVA NAMJERE KONCENTRACIJE

Poduzetnik Europapress holding d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Odranska bb (u daljnjem tekstu: EPH), zastupan po odvjetnici V. A. iz Zagreba, dana 31. svibnja 2004., podnio je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija; AZTN), prijavu namjere koncentracije poduzetnika EPH i Slobodne Dalmacije d.d., sa sjedištem u Splitu, Ulica Hrvatske mornarice 4 (u daljnjem tekstu: SD).

Budući da je prijava namjere koncentracije poduzetnika (u daljnjem tekstu: prijava) bila nepotpuna u smislu članka 11.L107979 i članka 13.L107980 Uredbe o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika (»Narodne novine«, broj 51/2004; u daljnjem tekstu: Uredba o koncentracijama), Agencija je, dopisom od 1. lipnja 2004., zatražila dopunu.

Podneskom od 24. lipnja 2004. prijava je dopunjena na način da se može smatrati potpunom u smislu članka 45. stavka 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: ZZTN), te se taj dan smatra danom podnošenja prijave sukladno članku 45. stavku 3. ZZTN, o čemu je podnositelju prijave izdana pisana potvrda, klasa UP/I-030-02/2004-02/33, urbroj 580-02-04-12-11, od 6. srpnja 2004., u obliku propisanom člankom 18. Uredbe o koncentracijama.

2. ZABRANA DALJNJE PROVEDBE KONCENTRACIJE

Danom podnošenja prijave, u smislu članka 22. stavka 3. ZZTN, za sudionike koncentracije nastupila je zabrana daljnje provedbe koncentracije. Sukladno članku 26. stavku 5., u svezi sa stavkom 4. istog članka ZZTN, s obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o uvjetno dopuštenoj koncentraciji, zabrana daljnje provedbe koncentracije traje do ispunjenje mjera i uvjeta u rokovima koje je Agencija utvrdila ovim rješenjem.

3. OCJENA DOPUŠTENOSTI KONCENTRACIJE U POSTUPKU NA DRUGOJ RAZINI

Razmatrajući podatke u prijavi i druge podatke kojima je Agencija raspolagala, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Vijeće; Vijeće ZTN), na 21. sjednici, održanoj 12. srpnja 2004., utvrdilo je da bi provedba koncentracije mogla imati za posljedicu značajno sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Stoga je Agencija, sukladno članku 26. stavku 3. ZZTN, donijela zaključak o pokretanju postupka ocjene koncentracije poduzetnika, klasa UP/I-030-02/2004-02/33, urbroj 580-02-04-12-12, od 12. srpnja 2004.

U postupku ocjene predmetne koncentracije Agencija je pribavila dopunske podatke, te izvršila dopunske analize.

4. SUDIONICI KONCENTRACIJE

4. 1. Europapress holding d.o.o.

Podnositelj prijave koncentracije, poduzetnik EPH, upisan je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu, kao društvo za upravljanje društvima.

Poduzetnik EPH je društvo koncerna West Allgemeine Zeitungsverlag, sa sjedištem u Saveznoj Republici Njemačkoj (u daljnjem tekstu: WAZ), koje preko svog društva kćeri K. u K. Medien Beteiligungsgesellschaft m.b.H., sa sjedištem u Republici Austriji, u poduzetniku EPH drži poslovni udjel od 50 posto (Agencija je koncentraciju poduzetnika EPH/ K. u K. Medien Beteiligungsgesellschaft m.b.H. ocijenila rješenjem, klasa UP/I-030-02/98-01/201, od 15. rujna 1999.; »Narodne novine«, broj 135/99).

Društva u kojima poduzetnik EPH ima udjele djeluju na tržištu naklade tiska, na tržištu distribucije tiska, te na tržištu marketinga i oglašavanja.

EPH je nakladnik općeinformativnog dnevnika »Jutarnjeg lista«. EPH jedini je hrvatski nakladnik općeinformativnih dnevnika koji nema vlastitu rotaciju.

Nadalje, EPH je nakladnik specijaliziranog poslovno-financijskog dnevnika »Dnevnik», općeinformativnog tjednika »Globus», tjednika za Žene »Gloria«, mjesečnika za zdravlje »Doktor u kući«, mjesečnika za informatiku »Hacker«, mjesečnika »Playboy«, mjesečnika »Cosmopolitan« i mjesečnika »OK«.

Taj poduzetnik ima udjele u sljedećim poduzetnicima koji se bave nakladništvom tiska te poslovima vezanim uz nakladništvo:

a) Globus media d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, (udjel od 100 posto),

b) Arena d.d., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 78 posto) - nakladnik tjednika »Arena«, tjednika za žene »Mila«, dvotjednika »Auto klub«, mjesečnika »Astro magazin«, mjesečnika »Dječji klub«,

c) Sportske novosti d.d., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 92 posto) - nakladnik specijaliziranog sportskog dnevnika »Sportskih novosti«,

d) Revije d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 70 posto) - nakladnik tjednika za žene »Tena«, dvotjednika »Auto blic«, mjesečnika »Teen«, mjesečnika »Moja tajna«, mjesečnika »Moja sudbina«,

e) Meridijan 16 d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 100 posto) – nakladnik mjesečnika za zdravlje »Vite«,

f) Dnevnik d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 100 posto).

Poduzetnik EPH ima udjele i u poduzetnicima koji se bave distribucijom tiska:

a) Distri-press d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 50 posto) - bavi se distribucijom tiska na razini veleprodaje.

b) Tisak d.d., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 27 posto) - bavi se distribucijom tiska na razini veleprodaje i maloprodaje na vlastitim prodajnim mjestima. Tisak d.d. drži udjel od 50 posto u poduzetniku Slobodnoj Dalmaciji – Trgovina d.o.o., sa sjedištem u Splitu, koji se također bavi distribucijom tiska na razini veleprodaje i maloprodaje na vlastitim prodajnim mjestima.

Poduzetnik EPH ima udjele i u nekim drugim poduzetnicima koji su izravno ili neizravno povezani s djelatnošću nakladništva:

a) Hand design d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 50 posto) – bavi se pripremom za tisak.

b) Dekaokto d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 100 posto) – nije aktivno.

c) Audiofon – EPH d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 50 posto) – bavi se telekomunikacijskim uslugama (ne radio i televizija).

d) Kiosk d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (udjel od 100 posto) – bavi se trgovinom (npr. pretplata na tiskovine koncerna EPH).

4. 2. Slobodna Dalmacija d.d.

Poduzetnik SD je nakladnik općeinformativnog dnevnika »Slobodna Dalmacija«. Taj je poduzetnik jedno od društava koncerna kojem pripadaju i sljedeći poduzetnici u kojima SD ima udjele:

a) Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o., sa sjedištem u Splitu (udjel od 50 posto). Bavi se distribucijom tiska na razini veleprodaje i maloprodaje na vlastitim prodajnim mjestima. Preostali udjel od 50 posto u tom poduzetniku drži poduzetnik Tisak d.d., koji se također bavi distribucijom tiska na razini veleprodaje i maloprodaje na vlastitim prodajnim mjestima.

b) Radio Dalmacija d.o.o. (udjel od 25 posto) – nakladnik elektroničkog medija koji se bavi djelatnošću radija.

Poduzetnik SD u svom poslovnom sustavu ima vlastitu rotaciju i vlastitu grafičku tiskaru.

5. PRAVNI OBLIK KONCENTRACIJE

Pravni oblik predmetne koncentracije je stjecanje kontrole ili prevladavajućeg utjecaja poduzetnika EPH, stjecanjem većine dionica i stjecanjem većine prava glasa u poduzetniku SD.

6. PRAVNI TEMELJ KONCENTRACIJE

Pravni temelj koncentracije bit će Ugovor o prodaji dionica Slobodna Dalmacija d.d., Split, koji bi EPH trebao sklopiti s Hrvatskim fondom za privatizaciju (u daljnjem tekstu: HFP). Prijedlog tog ugovora sastavni je dio ponudbene dokumentacije koju je poduzetnik EPH dostavio na natječaj za prodaju rečenih dionica koji je raspisao HFP.

Tim ugovorom poduzetnik EPH kupuje 34,73 posto dionica SD iz portfelja HFP, te preuzima obvezu povećanja temeljnog kapitala poduzetnika SD, čime će steći dionice koje čine ukupno 70 posto temeljnog kapitala SD.

7. OBVEZA PODNOŠENJA PRIJAVE NAMJERE KONCENTRACIJE

S obzirom da su oba sudionika koncentracije poduzetnici koji djeluju na tržištu naklade i distribucije tiska, na ocjenu ove koncentracije poduzetnika primjenjuju se odredbe Zakona o medijima (u daljnjem tekstu: ZoM).

Prema odredbi članka 36. stavka 2. ZoM, obveza podnošenja prijave koncentracije za nakladnike, odnosno sudionike koncentracija poduzetnika na tržištu medija, nastaje neovisno o tome jesu li ispunjeni kriteriji ostvarenog ukupnog prihoda sudionika koncentracije (tzv. threshold) utvrđeni u članku 22. stavku 4. ZZTN.

Stoga Agencija nije utvrđivala ukupni prihod sudionika koncentracije u 2003. godini, odnosno u financijskoj godini koja prethodi godini u kojoj se koncentracija provodi.

8. MJERODAVNA TRŽIŠTA

Prema odredbama članka 35. ZoM na nakladnike odnosno pravne osobe koje obavljaju poslove distribucije medija, kao i na druge pravne osobe koje obavljaju poslove u svezi s javnim informiranjem, primjenjuju se propisi o zaštiti tržišnog natjecanja.

Sa stanovišta utvrđivanja mjerodavnog tržišta to bi značilo da se primjenjuju članak 7.L107982 stavak 1. ZZTN i Uredba o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine«, broj 51/2004; u daljnjem tekstu: Uredba o mjerodavnom tržištu).

Međutim, ZoM, kao posebni propis kojim se, između ostaloga, uređuje način zaštite tržišnog natjecanja na području javnog informiranja (članak 1. stavak 1. ZoM), podrazumijevajući pod tim pojmom informiranje koje se ostvaruje posredstvom medija (članak 2. ZoM), posredno sadrži neke izričite odredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta naklade općeinformativnih dnevnika i tržišta općeinformativnih tjednika, kojima se, u cilju ostvarivanja načela slobode, odnosno neovisnosti i pluralizma medija, isključuje primjena općih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Konkretno, člankom 37. stavkom 1. ZoM utvrđuje se da je nedopuštena svaka koncentracija poduzetnika na tržištu naklade općeinformativnih dnevnika odnosno na tržištu općeinformativnih tjednika, kojom bi tržišni udjel sudionika konkretne koncentracije poduzetnika nakon njene provedbe prelazio 40 posto ukupno prodane naklade općeinformativnih dnevnika odnosno tjednika u Republici Hrvatskoj.

Prema tome, ZoM neizravno utvrđuje da, u proizvodnom smislu, postoje tržište naklade općeinformativnog tiska i tržište ostalog tiska.

Pritom se, prema članku 2. ZoM, pod tiskom podrazumijevaju novine i druga povremena izdanja koja izlaze u razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500 primjeraka, odnosno u manjoj nakladi ako je takvo tiskano djelo namijenjeno raspačavanju.

Pod općeinformativnim tiskom podrazumijeva se tisak koji skupno objavljuje programske sadržaje namijenjene kontinuiranom informiranju javnosti o aktualnom društvenom, osobito političkom, gospodarskom socijalnom, kulturnom životu i drugim zbivanjima u Hrvatskoj i u svijetu (članak 2. ZoM). Sukladno članku 37. stavku 1. ZoM, u djelatnosti naklade općeinformativnog tiska postoje samo dva mjerodavna tržišta: tržište općeinformativnih dnevnika i tržište općeinformativnih tjednika. Iz iste odredbe posebnog zakona proizlazi da je tržište općeinformativnog tiska utvrđeno isključivo kao područje cijele Republike Hrvatske.

Međutim, provedba ove koncentracije imat će učinke i na tržišno natjecanje na još nekim tržištima. Riječ je o dva susjedna tržišta, odnosno tržišta usko povezana s tržištem naklade općeinformativnog tiska. To su tržište distribucije tiska i tržište oglašavanja u tisku. Slijedom toga valjalo je utvrditi više mjerodavnih tržišta, koje je Agencija u konkretnom slučaju utvrdila na sljedeći način:

Mjerodavna tržišta u proizvodnom smislu:

i) tržište naklade općeinformativnih dnevnika;

ii) tržište distribucije tiska;

iii) tržište oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima.

– Mjerodavna tržišta u zemljopisnom smislu:

– područje Republike Hrvatske (za sva tri tržišta).

9. STRUKTURA MJERODAVNIH TRŽIŠTA

S obzirom da su u proizvodnom smislu utvrđena, u stvari, tri mjerodavna tržišta (koja u zemljopisnom smislu imaju dimenzije Republike Hrvatske), te s obzirom na činjenicu da se na neka od utvrđenih tržišta primjenjuju posebni propisi, Agencija je posebno utvrđivala i analizirala strukturu svakog od navedenih tržišta.

9. 1. Tržište naklade općeinformativnih dnevnika

Kao što je već gore spomenuto, ZoM, kao posebni propis, posredno sadrži neke izričite odredbe o načinu utvrđivanju mjerodavnog tržišta naklade općeinformativnih dnevnika. Slijedom toga, članak 37. stavak 1. ZoM posredno utvrđuje kriterij za utvrđivanje tržišnih udjela sudionika koncentracije poduzetnika koji djeluju na tom mjerodavnom tržištu. Naime, budući da se odredbom citiranog članka propisuje da je nedopuštena svaka koncentracija poduzetnika na tržištu naklade općeinformativnih dnevnika kojom bi tržišni udjel sudionika konkretne koncentracije poduzetnika nakon njene provedbe prelazio 40 posto ukupno prodane naklade općeinformativnih dnevnika u Republici Hrvatskoj, proizlazi da se tržišni udjeli na tom tržištu izračunavaju isključivo prema kriteriju broja primjeraka prodanih na području Republike Hrvatske, bez obzira na sjedište nakladnika. To znači da se u strukturu tržišnih udjela mora uključiti i tržišni udjel stranih općeinformativnih dnevnika prodanih u Republici Hrvatskoj.

Tijekom postupka Agencija je pribavila podatke o broju prodanih primjeraka općeinformativnih dnevnika na području Republike Hrvatske u 2003. godini, dakle u godini koja prethodi godini u kojoj se koncentracija namjerava provesti.

Agencija, unatoč svim nastojanjima, nije uspjela pribaviti podatke od tijela koja su posebnim propisima (ZoM) nadležna za prikupljanje podataka o tržištima naklade i distribucije tiska. Tako je Agencija, 13. svibnja 2004., Ministarstvu kulture uputila zamolbu za dostavom podataka vezanim za tržište općeinformativnog tiska na području Republike Hrvatske za 2003. godinu, a 1. lipnja 2004. i požurnicu u svezi te zamolbe. Naime, Ministarstvo kulture je, sukladno članku 11.L107984 stavak 1. tada važećeg Zakona o medijima (»Narodne novine«, broj 163/03), u to vrijeme bilo nadležno za prikupljanje podataka i vođenje Upisnika tiska. Kao odgovor na svoje traženje, Agencija je, 7. lipnja 2004., zaprimila dopis Ministarstva kulture (klasa: 612-10/04-01-231, urbroj: 532-03-3/3-04-2., od 2. lipnja 2004.), kojim se obavještava da je zamolba Agencije, sukladno članku 12. stavak 1. novog Zakona o medijima (»Narodne novine«, broj 59/04), koji je stupio na snagu 1. svibnja 2004., ustupljena Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: HGK). Naime, novim je propisom nadležnost za vođenje prikupljanja podataka o tržištima naklade i distribucije tiska prešla na HGK. Slijedom toga, Agencija je novim dopisom, 8. lipnja 2004., od HGK zatražila dostavu podataka iz Upisnika tiska. Međutim, traženi podaci Agenciji nisu dostavljeni do trenutka razmatranja ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije na Vijeću za zaštitu tržišnog natjecanja.

Stoga je Agencija za izradu analize strukture, odnosno tržišnih udjela na ovom tržištu, pribavila podatke iz nekoliko izvora. To su, prije svega, podaci koje je dostavio podnositelj prijave, uključujući i podatke analitičko-istraživačke agencije MediaNet d.o.o., specijalizirane za tržište medija na koje se podnositelj prijave poziva, zatim podaci koje je Agencija pribavila izravno od svih nakladnika koji djeluju na mjerodavnom tržištu, te podaci distributera koji distribuiraju općeinformativne dnevnike na području Republike Hrvatske. Uspoređujući podatke iz navedenih izvora, Agencija je kao najkonzistentnije izabrala podatke koje je pribavila izravno od samih nakladnika općeinformativnih dnevnika. Naime, podaci prikupljeni od distributera nisu mogli biti uzeti kao relevantni budući da nisu usporedivi. Naime, u pojedinim je slučajevima dolazilo do velikih odstupanja u podacima pribavljenim od distributera u odnosu na podatke pribavljene od nakladnika. Razlog takvim diskrepancama su različiti načini distribucije novina (prodaja na kioscima i u drugim čvrstim objektima, prodaja putem pretplate, prodaja u kolportaži), zbog čega je u nekim slučajevima dolazilo do preklapanja podataka o prodaji pojedinih novina koje distribuiraju različiti distributeri, ili u podatke distributera nisu bili uključeni podaci o broju primjeraka prodanih u kolportaži, odnosno putem pretplate.

Osim toga, lokalne novine se u pravilu ne distribuiraju klasičnim kanalima distribucije, već putem pretplate koju sami organiziraju (npr. »Osječki dom«). Dakle, te se novine distribuiraju, u potpunosti ili u značajnom broju primjeraka, neovisno o poduzetnicima specijaliziranim za djelatnost distribucije tiska.

 

Tablica 1: Struktura tržišta općeinformativnih dnevnika prema broju primjeraka prodanih na području Republike Hrvatske (prema podacima nakladnika za 2003. godinu)

 

dnevnik

novinski nakladnik

2003.

  

rasponi trž. udjela (u%)

Večernji list

Večernji list d.d., Zagreb

30 – 35

Jutarnji list

EPH d.o.o., Zagreb

25 – 30

Novi list

Novi list Novinsko-nakladničko d.d., Rijeka

10 – 15

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija d.d., Split

10 – 15

Glas Istre

Glas Istre d.o.o., Pula

manje od 5

Glas Slavonije

M. C. Glas Slavonije d.d., Osijek

manje od 5

Vjesnik

Vjesnik d.d., Zagreb

manje od 5

Zadarski list

RTD d.o.o., Zadar

manje od 5

Osječki dom

Datapress d.o.o., Osijek

manje od 5

La voce del popolo

Edit Rijeka nov.-izd. ustanova, Rijeka

manje od 5

Karlovački list

Karlovački list d.o.o., Karlovac

manje od 5

strani općeinform. dnevn.

distrib. Tisak d.d., Distri-press d.o.o., Gen. Grafik d.o.o.

manje od 5

  

100

 

Obrada: AZTN, Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja

  

Agencija je u tablicu uključila i podatke o prodaji novina »Osječki dom«. Ovo iz razloga neusklađenosti hrvatskih standarda i kriterija za klasificiranje tiska s europskim. Naime, europski propisi, s obzirom na dinamiku izlaženja, razlikuju dvije vrste tiskovina: dnevni tisak (daily), koji uključuje novine koje izlaze svakodnevno, i tisak koji nije dnevni (non-daily).

»Osječki dom« je novina općeinformativnog sadržaja koja izlazi tri puta tjedno. Dakle, s obzirom na postojeću podjelu općeinformativnog tiska prema dinamici izlaženja koja posredno proizlazi iz članka 37. ZoM, to nije dnevnik, ali svakako nije niti tjednik. Na taj način »Osječki dom«, bez obzira na relativno veliku prodaju (distribuira se isključivo putem pretplate), ne bi mogao biti uključen niti u jednu kategoriju. Međutim, s obzirom da je po dinamici izlaženja i programskom sadržaju bliska općeinformativnim dnevnicima, tu je novinu valjalo uključiti u tržište općeinformativnih dnevnika.

Tržište općeinformativnih dnevnika relativno je dobro strukturirano, kako po broju proizvoda (općeinformativnih dnevnika), broju tržišnih takmaca (nakladnika), tako i po strukturi tržišnih udjela i programskim sadržajima s obzirom na ciljane skupine čitatelja (lokalne novine, regionalne novine, nacionalne novine, međunarodne novine, novine namijenjene pojedinim nacionalnim skupinama, strani tisak i sl.). Na tom tržištu djeluju tri potpuno neovisna nakladnika koji izdaju tri općeinformativna dnevnika (»Večernji list«, »Jutarnji list« i »Slobodna Dalmacija«) među kojima postoji jako tržišno natjecanje. S obzirom na područje na kojem se prodaju, »Večernji list« i »Jutarnji list«, kao nacionalni dnevnici, natječu se na području cijele Republike Hrvatske. Na području Dalmacije, ta se dva dnevnika žestoko tržišno natječu ne samo međusobno, već i s regionalnim dnevnikom »Slobodnom Dalmacijom«.

Agencija, naime, drži da je zbog boljeg razumijevanja ukupnog stanja tržišnog natjecanja na ovom tržištu, unatoč ograničenja u primjeni općih kriterija koji se primjenjuju u pravu tržišnog natjecanja, koja proizlaze iz članka 37. stavka 1. ZoM, u ovom rješenju korisno dati i kratku analizu tog mjerodavnog tržišta i prema tim općim kriterijima i metodama koje se primjenjuju u pravu tržišnog natjecanja.

Takva analiza hrvatskog tržišta općeinformativnih dnevnika zahtijeva ponajprije da se novine podijele prema kriteriju zemljopisne rasprostranjenosti prodaje, uzimajući pritom u obzir i njihov programski sadržaj i s tim povezane ciljane skupine čitatelja (potrošača) i njihove navike. U tom smislu bismo novine mogli podijeliti na lokalne novine (»Zadarski list«, »Karlovački list« i »Osječki dom«), regionalne novine (»Novi list«, »Slobodna Dalmacija«, »Glas Istre«i »Glas Slavonije«) i nacionalne novine (»Večernji list«, »Jutarnji list« i »Vjesnik«).

Provedena analiza pokazuje da najveće tržišne udjele imaju općeinformativne novine koje imaju značaj nacionalnih dnevnika. To su prije svega »Večernji list« i »Jutarnji list«, dok je tržišni udjel trećeg nacionalnog dnevnika, »Vjesnika«, znatno manji. Navedena tri nacionalna dnevnika zajedno drže tržišni udjel od 56,8 posto.

Međutim, valja imati na umu da se »Vjesnik« sadržajno i koncepcijski razlikuje od ostala dva nacionalna dnevnika, te bismo ga mogli svrstati u posebnu skupinu novina političkog profila. Stoga te novine imaju i bitno različit profil čitatelja, te bi ih, primjenom općih kriterija za utvrđivanje mjerodavnog tržišta u smislu članka 8. Uredbe o mjerodavnom tržištu, bilo vrlo teško smatrati supstitutom za ostala dva nacionalna dnevnika.

S obzirom na takvu situaciju Agencija nije izračunavala pokazatelje koncentriranosti tržišta, prije svega omjer koncentriranosti tržišta (concentration ratio; u daljnjem tekstu CR) i Herfindahl-Hirschmannov indeks (u daljnjem tekstu: HHI). Ovo iz razloga što takvi pokazatelji, kad se izračunavaju na temelju nedosljedno utvrđene strukture mjerodavnog tržišta (budući da su u nju nedosljedno uključeni poduzetnici koji se primjenom općih kriterija prava tržišnog natjecanja ne bi smatrali tržišnim takmacima), daju potpuno iskrivljenu sliku koncentriranosti tržišta.

9. 2. Tržište distribucije tiska

Tržište distribucije tiska usko je povezano s tržištem naklade općeinformativnih dnevnika, te ju tom smislu susjedno tržište. Tržište distribucije silazno je tržište u odnosu na tržište naklade općeinformativnih dnevnika. Riječ je o specifičnom, osjetljivom tržištu. Naime, općeinformativni dnevnici poseban su proizvod čija je glavna značajka da moraju svakodnevno i pravovremeno, doći do potrošača (čitatelja). Novine koje pravovremeno ne dođu do čitatelja, imaju vrijednost starog papira. Zadaću pravovremene opskrbe potrošača obavljaju poduzetnici koji djeluju na tržištu distribucije tiska. Stoga su tržišta naklade i distribucije tiska usko i neraskidivo povezana susjedna tržišta.

Agencija je mjerodavno tržište distribucije tiska, sukladno odredbi članka 35. ZoM i članka 36. stavka 4. ZoM, utvrdila prema kriterijima iz općih propisa o tržišnom natjecanju, dakle sukladno odredbama ZZTN i Uredbe o koncentracijama.

Distribucija tiska obavlja se kroz veleprodaju i maloprodaju. Na tržištu distribucije tiska djeluju poduzetnici koji se bave isključivo veleprodajom i poduzetnici koji se uz veleprodaju bave i maloprodajom tiska.

Hrvatsko tržište distribucije tiska, posebno na razini veleprodaje, obilježava relativno mali broj tržišnih takmaca. Takva je struktura u znatnoj mjeri posljedica situacije na tom tržištu naslijeđene iz predtranzicijskog razdoblja. Naime, u to je vrijeme u pravilu svaki nakladnik tiska imao vlastitu distribuciju, koja je uglavnom imala i veleprodaju i maloprodaju. Ni nakon 1990. godine stanje se nije bitno izmijenilo, te je na to tržište u međuvremenu pristupio samo jedan distributer (veletrgovac) koji distribuciju tiska obavlja na nacionalnoj razini i ostvaruje znatan tržišni udjel. Riječ je o poduzetniku Distri pressu d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Žitnjak bb (u daljnjem tekstu: DP), osnovanom u prosincu 1992.

U konkretnom slučaju, oba sudionika koncentracije, putem poduzetnika u kojima imaju poslovne udjele, odnosno dionice, djeluju na tržištu distribucije tiska na području Republike Hrvatske, kako na razini veleprodaje tako i na razini maloprodaje. Stoga je to mjerodavno tržište potrebno razmotriti odvojeno za veleprodaju, a odvojeno za maloprodaju.

9. 1. 1. Veleprodaja tiska

Struktura tržišta veleprodaje tiska prikazana je u Tablici 2.

Tablica 2: Struktura tržišta veleprodaje tiska u Republici Hrvatskoj prema ostvarenom prometu (u 2003. godini)


poduzetnik

rasponi trž.

 

udjela

 

u %

 

(2003.)

1.

2.

Tisak d.d., Zagreb

50 – 55

Distri-press d.o.o., Zagreb

25 – 30

Novi list – Novinsko nakladničko d.d., Rijeka

5 – 10

Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o., Split

5 – 10

Glas Istre d.o.o., Pula

manje od 5

Medijski centar Glas Slavonije d.d., Osijek

manje od 5

Ukupno:

100

 

Obrada: AZTN, Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja

  

Iz prikazanih podataka proizlazi da je riječ o tržištu koje je po broju tržišnih takmaca relativno loše strukturirano.

Iz predočenih podataka proizlazi da tržištem veleprodaje tiska dominiraju poduzetnici Tisak d.d. i DP. Omjer koncentriranosti tržišta CR2 iznosi 79,5, što ukazuje na visoku koncentriranost toga tržišta. Takva je visoka koncentriranost još uočljivija izračuna li se omjer koncentriranosti CR4, koji iznosi 96,0.

9. 1. 2. Maloprodaja tiska

Maloprodaja tiska se na hrvatskom tržištu obavlja na sljedeće načine:

– prodajom na prodajnim mjestima specijaliziranim za prodaju tiska i duhanskih proizvoda, u vlasništvu ili najmu distributera ili drugih poduzetnika (npr. u kioscima ili čvrstim objektima),

– prodajom na drugim prodajnim mjestima (npr. u supermarketima i sl.),

– putem kolportaže,

– putem pretplate.

Tablica 3: Struktura tržišta maloprodaje tiska u Republici Hrvatskoj prema ostvarenom prometu (u 2003. godini)

 

poduzetnik

rasponi trž.

 

udjela

 

u %

 

(2003.)

1.

2.

Tisak d.d., Zagreb

75 – 80

Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o., Split

10 – 15

Glas Istre d.o.o., Pula

manje od 5

Distri-press d.o.o., Zagreb

manje od 5

Medijski centar Glas Slavonije, d.d., Osijek

manje od 5

Novi list – Novinsko nakladničko d.d., Rijeka

manje od 5

Ukupno:

100

 

Obrada: AZTN, Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja

 

9. 1. 2. 1. Maloprodaja tiska u specijaliziranim maloprodajnim mjestima

Prema podacima kojima raspolaže Agencija, ukupni se broj maloprodajnih mjesta na kojima se prodaje tisak u Republici Hrvatskoj procjenjuje na 9.000 do 9.500 (u 2003. godini). U taj su broj, uz prodajna mjesta specijalizirana za prodaju tiska i duhanskih proizvoda, u vlasništvu ili najmu distributera ili drugih poduzetnika (npr. u kioscima ili čvrstim objektima), uključena i sva druga prodajna mjesta na koje se tisak distribuira i na kojima ga potrošači mogu kupiti (npr. u supermarketima i sl.).

– Maloprodaja tiska u specijaliziranim objektima

U svezi s provedbom predmetne koncentracije poduzetnika osobito je značajan aspekt maloprodaje tiska na prodajnim mjestima specijaliziranim za prodaju tiska i duhanskih proizvoda (npr. u kioscima ili čvrstim objektima). Ovo iz razloga što su potrošači (čitatelji, odnosno kupci tiskovina) u Republici Hrvatskoj, uzimajući u obzir njihove navike, tradicionalno usmjereni na kupnju tiskovina upravo na tim maloprodajnim mjestima (često istovremeno s cigaretama i drugim duhanskim proizvodima). Na području Republike Hrvatske postoji ukupno 1.297 takvih specijaliziranih objekata u vlasništvu ili najmu distributera tiska. Od tog broja ukupno 979 mjesta (75,5 posto), drži Tisak, a 214 mjesta (16,5 posto) drži SD-T. Dakle, provedbom koncentracije poduzetnika EPH i SD-T, poduzetnik EPH bi kroz udjele u Tisku d.d. i SD-T, izravno ili neizravno kontrolirao 1.193 maloprodajna mjesta specijalizirana za prodaju tiska i duhanskih proizvoda, odnosno 92 posto takvih objekata u vlasništvu ili najmu distributera tiska.

– Maloprodaja tiska u specijaliziranim objektima u Dalmaciji

S obzirom da poduzetnik SD-T nema specijaliziranih maloprodajnih mjesta izvan područja Dalmacije (područje Zadarsko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije), Agencija je posebno analizirala strukturu tog regionalnog tržišta.

Ukupan broj maloprodajnih mjesta na kojima se na području Dalmacije prodaje tisak procjenjuje se na oko 3.000. U taj su broj uključena specijalizirana prodajna mjesta kao što su kiosci i trafike, ali i nespecijalizirana prodajna mjesta kao što su prodavaonice hrane, benzinske postaje i sl. Točan broj nije moguće precizno utvrditi jer dio prodajnih mjesta ima izrazito sezonski značaj (npr. sezonska prodajna mjesta u kampovima, velikim turističkim naseljima i sl.). Objekata specijaliziranih za prodaju tiska na tom području ima ukupno 667. Od toga broja na području Dalmacije 213 takvih objekata (31,9 posto) drži poduzetnik Tisak d.d., a 214 (32 posto) poduzetnik SD-T. Preostalih 240 prodajnih mjesta drže ostali poduzetnici. Stoga bi provedbom koncentracije poduzetnika EPH i SD došlo do stvaranja novog, jakog vladajućeg položaja poduzetnika EPH na tržištu maloprodaje tiska u objektima specijaliziranim za prodaju tiska i duhanskih proizvoda na području Dalmacije, u smislu članka 15. stavka 1. i stavka 3. ZZTN. Naime, preuzimanjem objekata poduzetnika SD-T, poduzetnik EPH bi držao preko 64 posto tog tržišta.

9. 1. 3. Povezanost nakladnika Europapress holdinga d.o.o. s distributerima tiska

Za razumijevanje ukupnih okolnosti na hrvatskom tržištu distribucije tiska valja imati na umu činjenicu da poduzetnik EPH, već i prije provedbe namjeravane koncentracije, izravno ili neizravno, ima udjele u temeljnom kapitalu u tri najveća hrvatska distributera tiska. Riječ je o Distri pressu d.o.o., Tisku d.d. i Slobodnoj Dalmaciji – Trgovini d.o.o.

Agencija je toj činjenici u analizama posvetila posebnu pozornost, budući da su ta tri distributera na tržištu veleprodaje tiska u 2003. godini ostvarila zajednički tržišni udjel od 87,5 posto.

i) Povezanost EPH s Distri pressom d.o.o.

Distri press d.o.o. (u daljnjem tekstu: DP) je, po veličini tržišnog udjela, drugi distributer tiska u Republici Hrvatskoj. Riječ je o poduzetniku koji nema vlastitu maloprodajnu mrežu, te se bavi isključivo veleprodajom tiska.

Poduzetnik EPH ima jedan poslovni udjel od 50 posto u poduzetniku DP. Drugi poslovni udjel od 50 posto drži osnivač i predsjednik uprave DP-a.

Iako EPH nema većinski udjel niti ostvaruje većinsko pravo glasa u poduzetniku DP, on ima prevladavajući utjecaj i na taj način ostvaruje kontrolu nad tim poduzetnikom u smislu članka 475.L107986 Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93, 34/99, 121/99 i 118/2003; u daljnjem tekstu: ZTD) i mišljenju vodećih pravnih stručnjaka za to područje (prof. dr. sc. Vilim Gorenc; »Zakon o trgovačkim društvima s komentarom«, RRIF, Zagreb, 1995., str. 600 - 632), prema kojem se prevladavajućim utjecajem smatra utjecaj vladajućeg društva na vođenje poslova i donošenje odluka u ovisnom društvu, i to na način da vladajuće društvo na temelju svog pravnog položaja u ovisnom društvu, ima mogućnost utjecati da organi uprave ovisnog društva prilikom donošenja odluka donesu odluke koje odgovaraju (posrednim ili neposrednim) interesima vladajućeg društva. Za pretpostavku postojanja prevladavajućeg dovoljno je postojanje mogućnosti ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja (stvarno vršenje tog utjecaja nije potrebno). Pritom se prevladavajući utjecaj ne mora protezati na cjelokupno poslovanje ovisnog društva, već je dovoljna mogućnost da vladajuće društvo utječe na odlučujuća pitanja poslovne politike.

Iz raspoložive dokumentacije, napose Poslovnika o radu Uprave Distri-press-a d.o.o., od 4. travnja 2003. (u daljnjem tekstu: Poslovnik), proizlazi da su nedvojbeno ostvarene pretpostavke postojanja prevladavajućeg utjecaja poduzetnika EPH u poduzetniku DP.

Poduzetnik EPH ima pravo imenovati jednog člana uprave. Prema članku 2.3. Poslovnika, direktori se u pripremi odluke mogu savjetovati s članom društva na čiji su prijedlog imenovani. Takva formulacija ukazuje da EPH može imati izravan utjecaj na donošenje poslovnih odluka DP. Pritom valja imati na umu što proizlazi iz odredaba članka 2.6., a donekle i članka 2.5. Poslovnika.

Tako se člankom 2.6. Poslovnika utvrđuje (citat): »Ako bi zajedničkim nastupom na tržištu s EPH-om Društvo (Distri-press d.o.o.) moglo ostvariti povoljnije uvjete rada i poslovanja, primjerice uvjete kreditiranja, cijene roba i usluga, smanjenje troškova i slično, Uprava će voditi poslove Društva kao dio grupe EPH (istaknula Agencija). To znači da će se s odgovornim osobama u EPH-u razmatrati poslovne ponude i donositi odluke, vodeći računa prvenstveno o dobroti Društva, ali i grupe EPH kao cjeline.« Stoga članak 2.5., u svezi s člankom 2.6. Poslovnika ukazuje da DP i EPH posluju kao povezana društva odnosno kao grupa. Na to ukazuje i način praćenja poslovnih rezultata utvrđen u članku 2.5. Poslovnika prema kojem će DP za praćenje poslovnih rezultata koristiti metodologiju kompatibilnu onoj koju koristi EPH.

ii) Povezanost EPH s Tiskom d.d.

Tisak d.d. (u daljnjem tekstu: Tisak) najveći je, po veličini tržišnog udjela, distributer tiska u Republici Hrvatskoj na razini veleprodaje. Osim toga, taj poduzetnik ima i vlastitu, na području cijele Republike Hrvatske dobro razgranatu, mrežu prodajnih mjesta specijaliziranih za prodaju tiska i duhanskih proizvoda. Taj poduzetnik ima nešto manje od tisuću vlastitih specijaliziranih maloprodajnih mjesta.

Poduzetnik EPH stekao je dionice Tiska prihvaćanjem stečajnog plana za Tisak d.d. (rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, broj i-St-56/2000, od 20. prosinca 2001.) temeljem kojeg je svoja potraživanja prema Tisku pretvorio u udjel u temeljnom kapitalu. Prema navodima u prijavi koncentracije, poduzetnik EPH drži 27 posto dionica poduzetnika Tiska d.d. Ostali dioničari su Adris grupa d.d. (više od 25 posto dionica), Večernji list d.d. (više od 25 posto dionica), HFP (manje od 14 posto dionica), Hrvatske pošte d.d. (manje od 4 posto dionica), Novi list d.d. (više od 2 posto dionica), te ostali dioničari (ukupno manje od 3 posto dionica).

Na temelju udjela u temeljnom kapitalu EPH je u Tisku stekao određena statusna prava u smislu ZTD-a. To se prije svega odnosi na mogućnost da u nadzorni odbor Tiska imenuje svog predstavnika, te da na taj način sudjeluje u donošenju i ima uvid u najznačajnije poslovne odluke tog poduzetnika.

iii) Povezanost EPH sa Slobodnom Dalmacijom – Trgovinom d.d.

Poduzetnik Tisak drži jedan od dva poslovna udjela u poduzetniku Slobodnoj Dalmaciji – Trgovini d.o.o. (u daljnjem tekstu: SD-T). Riječ je o trećem hrvatskom distributeru po veličini tržišnog udjela u veleprodaji tiska. Taj poduzetnik ima i vlastitu mrežu maloprodajnih mjesta specijaliziranih za prodaju tiska i duhanskih proizvoda. Riječ je o ukupno oko 270 prodajnih mjesta, uglavnom na području Dalmacije.

Poslovni udjel Tiska u poduzetniku SD-T iznosi 50 posto. Drugi poslovni udjel, također u visini od 50 posto, drži poduzetnik ST. Oko tih poslovnih udjela teče sudski spor u kojem oba poduzetnika (i Tisak i SD) polažu pravo na poslovni udjel od 100 posto.

Kako poduzetnik EPH ima znatan udjel (27 posto) u temeljnom kapitalu Tiska, a Tisak ima znatan poslovni udjel u poduzetniku SD-T, poduzetnik EPH je neizravno, ali ipak značajno, povezan i s poduzetnikom SD-T.

9. 3. Tržište oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima

Tržište oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima također je tržište koje je usko povezano s tržištem naklade općeinformativnih dnevnika, te je u tom smislu tome tržištu susjedno. Tržište oglašavanja u pravilu će biti zahvaćeno promjenama strukture odnosno uvjeta poslovanja na mjerodavnom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika. Tako će npr. oglašivači u pravilu nastojati oglašavati u općeinformativnom dnevniku koji ima veću čitanost, odnosno veći tržišni udjel. Ovo iz razloga što smatraju da će na taj način njihova poruka doprijeti do šireg kruga potencijalnih kupaca njihovog proizvoda. Pritom valja imati na umu da nakladnici općeinformativnih dnevnika znatan dio prihoda ostvaruju upravo od oglašavanja, te da se taj dio prihoda u nekim slučajevima približava prihodu ostvarenog izravno od prodaje novina.

Prema podacima za 2003. godinu koje je Agencija od HGK pribavila, u ukupnom propagandnom budžetu hrvatskih oglašivača, oglašavanje putem tiskanih medija sudjeluje s 27 posto (televizija sudjeluje sa 60 posto, vanjsko oglašavanje sa 7 posto i radio sa 6 posto).

Agencija je analizu tržišta oglašavanja provela uzimajući u obzir podatke za prihod od oglašavanja za one općeinformativne dnevnike čiji je tržišni udjel ostvaren prodajom novine na tržištu Republike Hrvatske veći od 10 posto.

Za takav način utvrđivanja strukture tržišta Agencija se odlučila iz razloga što nije bilo moguće utvrditi podatke od svih nakladnika općeinformativnih dnevnika, budući da neki od njih takvim podacima niti ne raspolažu. Međutim, budući da četiri dnevnika koji u prodaji ostvaruju udjele veće od 10 posto, u ukupnoj prodaji općeinformativnih dnevnika sudjeluju s 86 posto, Agencija je smatrala da će takva analiza dati barem približnu sliku tog tržišta, te da je u tom smislu taj uzorak dovoljno reprezentativan, budući da svih sedam preostalih dnevnika zajedno ostvaruju tržišni udjel od 11 posto (ostali dio tržišta otpada na strane općeinformativne dnevnike). Stoga rezultate analize tržišta oglašavanja u općeinformativnim tjednicima treba uzeti s određenom rezervom.

 

Tablica 4: Struktura tržišta oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima u Republici Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu bez PDV-a (u 2003. godini)

 

dnevnik

novinski nakladnik

2003.

  

rasponi trž. udjela (u%)

Večernji list

Večernji list d.d., Zagreb

35 – 40

Jutarnji list

EPH d.o.o., Zagreb

25 – 30

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalamcija d.d., Split

10 – 20

Novi list

Novi list Novinsko-nakladničko d.d. Rijeka

10 – 20

Ukupno:

 

100

 

Obrada: AZTN, Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja

 

10. STRUKTURA MJERODAVNIH TRŽIŠTA NAKON PROVEDBE KONCENTRACIJE

Namjeravanom provedbom koncentracije poduzetnika EPH i SD došlo bi do određenih promjena u strukturi sva tri mjerodavna tržišta. Te se promjene očituju u promjenama tržišnih udjela na pojedinim tržištima, te u smanjivanju broja tržišnih takmaca. Naime, provedbom koncentracije doći će do stvaranja ekonomskog jedinstva sudionika koncentracije, u smislu da će EPH kao vladajuće društvo imati mogućnost utjecaja na odlučujuća pitanja poslovne politike poduzetnika SD.

Provedbom predmetne koncentracije poduzetnik EPH preuzet će tržišni udjel poduzetnika SD na svim mjerodavnim tržištima na kojima je SD djelovao. U trenutku provedbe koncentracije, tržišni udjeli ostalih poduzetnika prisutnih na tim tržištima ostat će nepromijenjeni. Spomenute će promjene stoga biti prikazane odvojeno za svako od utvrđenih mjerodavnih tržišta.

10. 1. Tržište naklade općeinformativnih dnevnika

Ostvarivanjem namjere provedbe koncentracije poduzetnika EPH i SD, tržišni udjel koncerna EPH na hrvatskom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika ne bi prelazio prag od 40 posto, koji je posebnim zakonom (članak 37. stavak 1. ZoM) utvrđen kao granica dopuštenosti koncentracija poduzetnika na tom tržištu.

S obzirom na takav tržišni udjel, u smislu općih propisa o tržišnom natjecanju, provedbom koncentracije ne bi došlo niti do jačanja ili stvaranja novog vladajućeg položaja poduzetnika EPH na tržištu. Naime, odredbom članka 15. stavka 3. ZZTN utvrđeno je da se smatra da je u vladajućem položaju poduzetnik čiji tržišni udjel na mjerodavnom tržištu iznosi više od 40 posto.

Dakle, koncern EPH na tom mjerodavnom tržištu, kao nakladnik »Jutarnjeg lista«, preuzima tržišni udjel poduzetnika SD ostvaren prodajom općeinformativnog dnevnika »Slobodne Dalmacije«, dok tržišni udjeli ostalih tržišnih takmaca ostaju nepromijenjeni. Provedbom koncentracije bi koncern EPH od nakladnika »Večernjeg lista« preuzeo vodeći položaj na hrvatskom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika. Njegov bi tržišni udjel bio za približno 5 postotnih poena ili za oko 14 posto veći od tržišnog udjela nakladnika »Večernjeg lista«. Dakle, dva vodeća tržišna takmaca međusobno bi zamijenili mjesta na tržištu, s približno istom međusobnom razlikom u veličini tržišnih udjela koja je postojala prije provedbe koncentracije. Naime, »Večernji list« je prije provedbe koncentracije imao približno 6 postotnih poena ili oko 19 posto veći tržišni udjel od »Jutarnjeg lista«.

10. 2. Tržište distribucije tiska

Ostvarivanje namjere provedbe koncentracije poduzetnika EPH i SD, poduzetnik EPH ne stječe samo poduzetnika SD koji je nakladnik općeinformativnog dnevnika »Slobodne Dalmacije«, već i povezano društvo SD-T, koje djeluje na tržištu veleprodaje i maloprodaje tiska i treći je po veličini tržišnog udjela tržišni takmac na tom tržištu.

S obzirom na već postojeću kapitalnu i personalnu povezanost poduzetnika EPH s poduzetnicima koji djeluju na hrvatskom tržištu veleprodaje i maloprodaje tiska, stjecanje udjela u SD-T od strane EPH, imalo bi za posljedicu znatne promjene u strukturi tog tržišta.

Naime, provedbom predmetne koncentracije EPH bi stekao poslovni udjel od 50 posto u poduzetniku SD-T. Iako bi mu već i takav poslovni udjel omogućavao znatan utjecaj na donošenje poslovnih odluka poduzetnika SD-T, valja imati na umu da preostali poslovni udjel od 50 posto u SD-T drži Tisak. Tisak djeluje na istom mjerodavnom tržištu kao i SD-T. Štoviše, Tisak je najveći hrvatski distributer tiska, kako na razini veleprodaje i tako i na razini maloprodaje EPH i u tom poduzetniku ima znatan udjel u temeljnom kapitalu (27 posto), koji mu omogućuje ostvarivanje određenih statusnih prava u Tisku. Proizlazi da bi provedbom koncentracije EPH u poduzetniku SD-T ostvarivao utjecaj izravno, kroz vlastiti udjel u tom poduzetniku, i neizravno, kroz udjel u poduzetniku Tisak. Istovremeno, EPH ostvaruje i prevladavajući utjecaj u poduzetniku DP, koji je drugi po veličini tržišnog udjela hrvatski distributer tiska.

Omjer koncentriranosti tržišta CR3 za tri najveća distributera u veleprodaji tiska u 2003. godini (Tisak, DP, SD-T) iznosi 87,5. Tako visok omjer ukazuje na vrlo visoku koncentriranost ovog tržišta. Na takav zaključak navodi i vrlo visoki HHI koji za ovo tržište u 2003. godini iznosi 3.614, što ukazuje na oligopolni značaj tog tržišta. Provedbom koncentracije poduzetnika EPH i SD, budući da poduzetnik EPH, izravno i neizravno, ima udjele u sva tri vodeća veletrgovca tiskom, koji zajedno imaju tržišni udjel od preko 87 posto, došlo bi do daljnjeg, vrlo značajnog jačanja vladajućeg položaja poduzetnika EPH na tržištu distribucije (veleprodaje) tiska u smislu članka 15. stavka 1. i stavka 3. ZZTN. Time bi došlo i do jačanja oligopolnog značaja tog tržišta.

10. 3. Tržište oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima

Ostvarivanjem namjere provedbe koncentracije poduzetnika EPH, kao nakladnika »Jutarnjeg lista« i poduzetnika SD, kao nakladnika »Slobodne Dalmacije«, koncern EPH bi stekao vladajući položaj na hrvatskom tržištu oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima s tržišnim udjelom u prodaji većim od 10 posto, u smislu članka 15. stavka 3. ZZTN.

11. RAZLOZI KOJIMA SUDIONICI KONCENTRACIJE PRAVNO I GOSPODARSKI OBRAZLAŽU KONCENTRACIJU

Agencija je od oba sudionika koncentracije pribavila očitovanje o razlozima kojima se koncentracija pravno i gospodarski obrazlaže.

11. 1. Razlozi EPH

Razloge kojima u prijavi koncentracije poduzetnik EPH pravno i gospodarski obrazlaže predmetnu koncentraciju možemo podijeliti u dvije skupine:

Prva skupina razloga proizlazi iz potrebe EPH za vlastitom kvalitetnom i suvremeno opremljenom tiskarom u kojoj bi se tiskala izdanja tog koncerna. Naime, EPH je jedini hrvatski nakladnik tiska koji nema svoju tiskaru. Iz tog razloga se »Jutarnji list« tiska u pogonu Hrvatske tiskare, koja je društvo koncerna Vjesnika d.d. Stoga je osnivanje vlastite tiskare jedan od planova EPH. Stoga je taj poduzetnik zainteresiran za koncentraciju sa SD, budući da taj poduzetnik ima vlastitu tiskaru. Međutim, ta je tiskara tehnološki zastarjela, te bi je trebalo obnoviti, što zahtijeva iznimno veliku investiciju. Međutim, EPH drži da bi se upravo kroz ulaganja u tiskaru, dugoročno isplatila sva ulaganja u SD, jer bi korištenje vlastite tiskare značajno smanjilo ukupne troškove koncerna EPH u odnosu na dosadašnje.

Druga skupina razloga kojima poduzetnik EPH pravno i gospodarski obrazlaže koncentraciju poduzetnika EPH i SD proizlazi iz želje toga poduzetnika da održi dnevnik »Slobodnu Dalmaciju«. Riječ je o dnevniku koji ima značajnu ulogu na hrvatskom tržištu općeinformativnih dnevnika, koji upravo svojom primarnom regionalnom usmjerenošću pridonosi bogatstvu i raznolikosti hrvatskog medijskog prostora.

EPH navodi kako je svjestan da SD ima velike financijske dubioze, te da preuzimanje toga poduzetnika zahtijeva izuzetno velika ulaganja. Međutim, EPH drži da je dnevnik »Slobodna Dalmacija« vrijedan proizvod, koji je unatoč vlasničkih problema i turbulencija na tržištu, ipak uspio zadržati svoju stalnu čitalačku publiku. U tom smislu EPH procjenjuje da je moguće sanirati stanje u SD i kroz ulaganja osigurati ne samo nastavak izlaženja već i optimalni razvitak »Slobodne Dalmacije«.

Poduzetnik EPH u svom obrazloženju dotiče i načela slobode medija i uredničke samostalnosti kao glavne značajke poduzetnika EPH, koji potiče upravo tzv. unutarnju raznovrsnost medija pod čime podrazumijeva raznovrsnost medija istog nakladnika ili nakladničke grupe. U tom se smislu u prijavi tvrdi kako je EPH jedan od rijetkih nakladnika koji, kroz provedbu predmetne koncentracije, može osigurati da se dnevnik »Slobodna Dalmacija« stvara i razvija u skladu sa željama i idejama novinara i urednika koji su stasali u toj novinskoj kući i koji najbolje poznaju potrebe njegovih čitatelja.

Osim toga, provedba predmetne koncentracije, uklapa se u ukupnu poslovnu strategiju koncerna EPH. Naime, osnovu te strategije čini zamisao da se osnivanjem novih izdanja i povezivanjem s nakladnicima izdanja koja EPH procjenjuje kvalitetnima, uspješnima i kompatibilnima vlastitim izdanjima, nastoji stvoriti mogućnost amortiziranja eventualnih neuspjeha nekih izdanja EPH ili neuspjeha EPH na nekim tržištima, uključujući i regionalna tržišta izvan Republike Hrvatske na kojima djeluje (Srbija i Crna Gora).

11. 2. Razlozi SD

U cilju boljeg razumijevanja ukupnog gospodarskog i činjeničnog stanja vezanog uz provedbu koncentracije poduzetnika EPH i SD, Agencija je zatražila i mišljenje drugog sudionika koncentracije, odnosno poduzetnika SD.

Iz vrlo detaljnog pisanog očitovanja poduzetnika SD proizlazi da je primarni problem tog poduzetnika tehnološka zastarjelost tiskare koja ne omogućuje tiskanje novina koje bi mogle biti konkurentne, budući da su grafički i vizualno neatraktivne u odnosu na konkurentske proizvode (npr. postoje problemi oko tiskanja u boji, tisak prlja ruke i sl.). SD nema vlastitih sredstava za ulaganje u novu tiskaru, niti takva sredstva može pribaviti novim zaduživanjem kod poslovnih banaka. Istovremeno, tiskanje u tiskarama drugih poduzetnika nije moguće iz razloga što bi SD, s obzirom na ugovore koje su tiskare ranije sklopile s drugim nakladnicima dnevnika, materijale za sutrašnji broj morao predati tiskari najkasnije rano poslijepodne prethodnog dana, čime bi ta novina izgubila na aktualnosti i time izgubila i preostale čitatelje.

Problem zastarjele tiskare generira i druge probleme. Naime, zbog zastarjele tiskare SD ne gubi samo tržišni udjel na tržištu prodaje dnevnika »Slobodne Dalmacije«, već tržišni udjel gubi i na tržištu oglašavanja. U razdoblju od 1994. do 2004. izgubili su 60 posto tržišta. Taj se trend neprekinuto nastavlja, te u posljednje tri godine tržišni udjel od prodaje dnevnika »Slobodne Dalmacije« pada po stopi od 6 do 8 posto godišnje.

»Slobodna Dalmacija« primarno je regionalno usmjeren dnevnik, koji najveći dio prodaje (96 posto) ostvaruje na tržištu Dalmacije, a samo 4 posto izvan te regije. Od toga broja se 75 posto prodaje ostvaruje u Splitsko–dalmatinskoj županiji. Njihov glavni tržišni takmac na tom tržištu je »Jutarnji list« koji neprekidno preuzima njihov tržišni udjel, dok im tržišni udjel na tržištu Zadra tržišni udjel preuzima »Zadarski list«, i to u tolikoj mjeri da je »Slobodna Dalmacija« po prodaji na tom području sada tek treća novina (iza »Jutarnjeg lista« i »Večernjeg lista«).

SD gubi i tržišni udjel na tržištu oglašavanja. Ovo iz razloga što se »Slobodna Dalmacija« ne tiska u boji, a upravo to je preduvjet za oglašavanje nekih oglašivača i to baš onih koji u oglašavanje ulažu velika sredstva (npr. kozmetička industrija). Međutim, i ostali oglašivači postupno se povlače iz razloga što »Slobodna Dalmacija« gubi tržišni udjel, te na taj način poruke oglašivača dolaze do sve manjeg broja potencijalnih kupaca. Takva situacija vodi prema daljnjem pogoršanju financijskog stanja koncerna SD.

Zastarjelost tiskare je i jedan od razloga povećanog broja zaposlenika, što stvara troškove i dodatno otežava financijsku situaciju SD. Dodatne troškove stvaraju i dodatni troškovi održavanja rotacije povezani s istrošenošću opreme.

Poduzetnik SD u svom očitovanju opisuje situaciju koja će prema njegovim predviđanjima, nastupiti u slučaju da u najskorije vrijeme ne dođe do provedbe koncentracije s EPH ili s bilo kojim drugim poduzetnikom. Tako SD navodi da je jedina mogućnost koja mu stoji na raspolaganju u slučaju da se ne nađe kupac, budući da nema vlastitih sredstava za razvoj, niti ih može pribaviti od poslovnih banaka, otpuštanje većeg broja zaposlenika. Međutim, i ta bi mjera samo za kratko vrijeme odgodila stečaj, odnosno likvidaciju tog poduzetnika.

Glede konkretne ponude za preuzimanje koju je HFP-u dao EPH, poduzetnik SD drži da je EPH poduzetnik koji ima financijske i ljudske resurse te posebna znanja potrebna za financijsku i tržišnu konsolidaciju poduzetnika SD. Ako koncentracija EPH i SD ne bude provedena, SD će i dalje gubiti tržišni udjel. Poduzetnik SD će biti prisiljen u relativno kratkom vremenu ugasiti dnevnik »Slobodnu Dalmaciju«, kao što je prije dvije godine morao ugasiti najstariji hrvatski politički tjednik »Nedjeljnu Dalmaciju«. Dnevnik »Slobodna Dalmacija«, kao glavni proizvod poduzetnika SD, nestat će s tržišta. Time će se desiti to da će tržišni takmaci »Slobodne Dalmacije«, ponajprije »Jutarnji list« čiji je nakladnik EPH, na koncu ionako preuzeti tržišni udjel »Slobodne Dalmacije«, ali će taj tržišni udjel preuzeti na drugi, manje poželjan način. Prestankom izdavanja »Slobodne Dalmacije«, s tržišta će nestati i poduzetnik SD, koji će za sobom povući i društvo-kćer SD-T. Gašenjem dnevnika »Slobodne Dalmacije« nestat će jedan jaki brand kao i (citat) »...know-how sačuvan u glavama zaposlenika.«.

12. OPIS I OBRAZLOŽENJE OČEKIVANIH POGODNOSTI ZA POTROŠAČE PROIZAŠLIH IZ KONCENTRACIJE

Agencija je od oba sudionika koncentracije pribavila opis i obrazloženje pogodnosti za potrošače za koje sudionici koncentracije očekuju da će proizaći iz predmetne koncentracije.

12. 1. Obrazloženje EPH

Poduzetnik EPH smatra da bi investiranje u suvremenu tiskaru osiguralo da potrošači (čitatelji), u tehničkom smislu, dobivaju kvalitetniji tisak novina i drugih periodičnih izdanja.

Očekuje se da će provedbom koncentracije biti stvoren gospodarski stabilan i funkcionalan sustav, koji će novinarima i zaposlenicima poduzetnika SD osigurati sigurnost rada. Slijedom toga se očekuje da će oni svoje poslove obavljati kvalitetnije i profesionalnije. U takvom će ozračju novinari imati mogućnost studioznog, stručnog i kvalitetnog pristupa obradi tema, što će rezultirati boljom informiranošću i kroz to educiranjem potrošača (čitatelja).

Nadalje, očekuje se da će provedba koncentracije, kroz brojnost, sadržajnu raznolikost i uredničku raznovrsnost tiskovina, čitateljima (potrošačima) dati povećanu mogućnost izbora u cilju zadovoljavanja njihovih potreba za informiranjem o svim značajnim događajima, pojavama i ličnostima u zemlji, svijetu i regiji.

Očekivana pogodnost su i pristupačnije cijene tiskovina kao posljedica racionalizacije poslovanja proizašle iz provedbe koncentracije.

12. 2. Obrazloženje SD

Prednosti za potrošače za koje poduzetnik SD smatra da bi proizašle iz provedbe koncentracije EPF i SD, se sastoje u tome da se dnevnik »Slobodna Dalmacija« održi na tržištu kao tržišni takmac, da se sačuva kao brand, te da se sačuva i iskoristi know-how i profesionalna iskustva zaposlenika poduzetnika koncerna SD.

13. ANALIZA FINANCIJSKIH I POSLOVNIH REZULTATA PODUZETNIKA SD KOJE JE PROVELA STRUČNA SLUŽBA AGENCIJE

Imajući na umu navode poduzetnika SD o stalnom, neprekinutom i značajnom gubitku tržišnog udjela, stručna služba Agencije je izvršila opsežnu analizu financijskih i poslovnih rezultata tog poduzetnika u posljednje tri financijske godine.

Analiza se temelji na podacima iz bilanci, računa dobiti i gubitka i izvješćima o obavljenoj reviziji temeljnih financijskih izvješća poduzetnika SD za 2001., 2002. i 2003. godinu.

Analizom je obuhvaćeno stanje dugotrajne i kratkotrajne imovine, kapitala i rezervi, te dugoročnih i kratkoročnih obveza.

Analiza pokazuje da su svi pokazatelji uspješnosti i financijske sigurnosti poslovanja (pokazatelji uspješnosti poslovanja, pokazatelji ekonomičnosti, pokazatelji likvidnosti, pokazatelji zaduženosti) izuzetno loši.

Na temelju provedene analize i izračunatih pokazatelja, izveden je sljedeći zaključak:

i) analiza dostupnih podataka pokazuje da poduzetnik iz godine u godinu posluje sve lošije,

ii) višegodišnje loše poslovanje povezano je s gubitkom tržišne pozicije tog poduzetnika,

iii) nastavkom poslovanja na dosadašnji način nastavit će se erozija poslovnih rezultata, i to još bržim tempom (na što već ukazuju rezultati poslovanja za prvih šest mjeseci 2004., što je rezultiralo smjenom predsjednika uprave SD polovinom srpnja 2004.),

iv) poduzetnik se neće biti u stanju održati na tržištu:

– bez sveobuhvatnog sagledavanja i planiranja budućeg poslovanja,

– bez pronalaženja strateškog partnera koji je spreman investirati u novu opremu,

- bez promjena u vođenju poslova.

Dakle, analiza financijskih i poslovnih rezultata poduzetnika SD koje je provela stručna služba Agencije potvrđuje navode poduzetnika SD da će taj poduzetnik, s obzirom na stalni, značajni i kroz posljednjih 10 godina neprekinuti gubitak tržišnog udjela, kroz kratko vrijeme nestati s tržišta.

14. OCJENA DOPUŠTENOSTI KONCENTRACIJE PODUZETNIKA EPH I SD

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće) na 23. sjednici, održanoj 27. srpnja 2004., sukladno ovlastima iz članka 34., 35. stavak 1. točke 2. i točke 5. ZZTN, razmatralo je koncentraciju poduzetnika EPH i SD, te ocijenilo da je u konkretnom slučaju riječ o uvjetno dopuštenoj koncentraciji poduzetnika iz članka 26. stavka 3. točke 3. ZZTN.

Pri ocjeni koncentracije, sukladno članku 25. stavku 2. ZZTN, Vijeće je razmatralo moguće prednosti i učinke koje bi nastupile provedbom koncentracije, te moguće zapreke za pristup tržištu, primjenjujući kriterije utvrđene u članku 19. Uredbe o koncentracijama.

14. 1. Ocjena dopuštenosti koncentracije na tržištu naklade općeinformativnih dnevnika

Ocjenjujući učinke koncentracije poduzetnika EPH i SD na tržišno natjecanje u dijelu koji se odnosi na tržište naklade općeinformativnih dnevnika Vijeće je ocijenilo da je riječ o dopuštenoj koncentraciji, budući da tržišni udjel sudionika koncentracije ostvaren prodajom općeinformativnih dnevnika »Jutranjeg lista« i »Slobodne Dalmacije« u Republici Hrvatskoj, nakon provedbe koncentracije poduzetnika EPH i SD ne bi prelazio 40 posto. Time je ispunjen temeljni uvjet dopuštenosti koncentracije propisan člankom 37. stavkom 1. ZoM, koji se kao posebni propis primjenjuje na postupke ocjene koncentracija poduzetnika na tržištu medija.

S obzirom da tržišni udjel sudionika koncentracije nakon njene provedbe ne bi prelazio 40 posto, nije ispunjena niti pretpostavka jačanja postojećeg ili stvaranja novog vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, u smislu članka 18. ZZTN u svezi s člankom 15. stavkom 3. ZZTN, kao zapreke za provedbu koncentracije.

Ocjenjujući učinke koncentracije sa stanovišta postojanja mogućih zapreka pristupu tržištu naklade općeinformativnih dnevnika, Vijeće je utvrdilo da je pristup tom tržištu potpuno otvoren svim poduzetnicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o medijima i drugim propisima. Pri razmatranju Vijeće je imalo na umu i mogućnost postojanja zapreka pristupu tržištu koje proizlaze iz nemogućnosti distribucije zbog odbijanja distributera da distribuira dnevnik tržišnog takmaca koji je tek pristupio tržištu. U tom je smislu Vijeće zaključilo da ni u tom smislu ne postoje zakonske ili slične zapreke pristupu tržištu, s obzirom da je izričitom odredbom članka 38. stavka 1. ZoM propisano da distributeri tiska ne mogu odbiti distribuciju tiska nakladnicima koji prihvaćaju javno objavljene opće uvjete distributera.

14. 2. Ocjena dopuštenosti koncentracije na tržištu distribucije tiska

Ocjenjujući učinke koncentracije poduzetnika EPH i SD na tržišno natjecanje u dijelu koji se odnosi na tržište distribucije tiska Vijeće je ocijenilo da u ovom dijelu nije dokazano da će koncentracija dovesti do jačanja tržišnog natjecanja na tom tržištu, koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja postojećeg vladajućeg položaja sudionika koncentracije na tržištu distribucije tiska.

Takva ocjena povezana je s činjenicom da bi provedbom koncentracije poduzetnika EPH i SD, poduzetnik EPH, uz poduzetnika SD, stekao i povezano društvo SD-T, koji djeluje na tržištu veleprodaje i maloprodaje tiska i treći je po veličini tržišnog udjela tržišni takmac na tom tržištu. Slijedom toga, na temelju svih podataka, očitovanja sudionika koncentracije, dokaza i isprava, uzimajući u obzir sve relevantne činjenične i pravne okolnosti, Vijeće je ocijenilo da bi, s obzirom na postojeću kapitalnu i personalnu povezanost poduzetnika EPH s poduzetnicima koji djeluju na hrvatskom tržištu veleprodaje i maloprodaje tiska, stjecanje udjela u SD-T od strane EPH, imalo za posljedicu znatne promjene u strukturi tog tržišta.

Naime, provedbom predmetne koncentracije EPH bi stekao poslovni udjel od 50 posto u poduzetniku SD-T. Iako bi mu već i takav poslovni udjel omogućavao znatan utjecaj na donošenje poslovnih odluka poduzetnika SD-T, valja imati na umu da preostali poslovni udjel od 50 posto u SD-T drži poduzetnik Tisak koji djeluje na istom mjerodavnom tržištu kao i SD-T. Štoviše, Tisak je najveći hrvatski distributer tiska, kako na razini veleprodaje tako i na razini maloprodaje EPH i u tom poduzetniku ima udjel u temeljnom kapitalu od 27 posto, koji mu omogućuje ostvarivanje određenih statusnih prava u Tisku. Proizlazi da bi provedbom koncentracije EPH u poduzetniku SD-T ostvarivao utjecaj izravno, kroz vlastiti udjel u tom poduzetniku, i neizravno, kroz udjel u poduzetniku Tisak. Istovremeno, EPH ostvaruje i prevladavajući utjecaj u poduzetniku DP, koji je drugi po veličini tržišnog udjela hrvatski distributer tiska.

Provedbom koncentracije poduzetnika EPH i SD, budući da poduzetnik EPH, izravno i neizravno, ima udjele u sva tri vodeća veletrgovca tiskom, koji zajedno imaju tržišni udjel od preko 87 posto, došlo bi do daljnjeg, vrlo značajnog jačanja vladajućeg položaja poduzetnika EPH na tržištu distribucije (veleprodaje) tiska u smislu članka 15. stavka 1. i stavka 3. ZZTN. Time bi došlo i do dodatnog, sa stanovišta tržišnog natjecanja nepoželjnog jačanja oligopolnog značaja tog tržišta.

Ocjenjujući učinke koncentracije sa stanovišta postojanja mogućih zapreka pristupu tržištu distribucije tiska, Vijeće je utvrdilo da je pristup tom tržištu otežan. Naime, distribucija tiska se obavlja kao komisiona prodaja, a na takvu prodaju se ne primjenjuju propisi o tržišnom natjecanju. Zato se ne može smatrati odbijanjem poslovanja situacija kad nakladnik odbije nekom distributeru sklapanje ugovora o prodaji svojih tiskovina. Smatra se, naime, da su poduzetnici kod sklapanja takvih ugovora potpuno slobodni u izboru poduzetnika koji će za njih obavljati prodaju, u smislu da mogu odabrati onog poduzetnika za kojeg procjenjuju da će preko njega najbolje ostvariti svoje poslovne ciljeve.

Na hrvatskom tržištu, postojeći nakladnici tiska imaju sklopljene ugovore s distributerima koji djeluju na tom tržištu. Ugovori se u praksi sklapaju s jednim ili više distributera. Međutim, nakladnik može odbiti sklapanje ugovora s nekim poduzetnikom koji tek pristupa tržištu distribucije tiska, npr. iz razloga što procjenjuje da su mu već sklopljeni ugovori dovoljni za ostvarivanje njegovih poslovnih ciljeva, ili da bi mu sklapanje većeg broja ugovora nepotrebno kompliciralo i poskupljivalo poslovanje. Štoviše, iz prakse Agencije poznato je da su nakladnici upravo tako postupali (predmet Duhan d.d., Zagreb protiv Večernjeg lista d.d. i Europapress holdinga d.o.o., klasa 030-02/2000-01/153). Stoga se u praksi može desiti da distributer ne može pristupiti tržištu jer nijedan nakladnik s njim ne želi sklopiti ugovor o distribuciji.

To omogućuje i postojeća situacija na tržištu distribucije tiska, uglavnom naslijeđenom iz predtranzicijskog razdoblja, u kojoj nakladnici imaju znatne udjele u temeljnom kapitalu distributera, te je logično da svoje tiskovine distribuiraju i prodaju prvenstveno kroz vlastitu mrežu.

Osim toga, pri ocjeni učinaka koncentracije poduzetnika EPH i SD u segmentu koji se odnosi na učinke te koncentracije na tržište distribucije tiska, Vijeće je imalo na umu i saznanja o postojanju sporazuma distributera tiska koji ukazuju na usklađeno djelovanje u smislu dogovora o cijenama i podjeli tržišta. Kako ti sporazumi po svojem predmetu i sadržaju imaju značaj zabranjenih sporazuma iz članka 9. stavka 1. točke 1. i točke 3., oni će biti predmet posebnog postupka u Agenciji.

S obzirom na tako utvrđeno stanje na tržištu distribucije tiska koje karakteriziraju značajno jačanje vladajućeg položaja sudionika koncentracije poduzetnika EPH i SD, relativno visoke zapreke pristupu tržištu, jaka kapitalna i personalna povezanost distributera i nakladnika, te moguće usklađeno djelovanje distributera u smislu dogovora o cijenama i podjeli tržišta, Vijeće je, sukladno članku 18. ZZTN, ocijenilo da u ovom segmentu sudionici koncentracije nisu dokazali da će ta koncentracija, u segmentu tržišta distribucije tiska, dovesti do jačanja tržišnog natjecanja na tržištu koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja njihovoga vladajućeg položaja.

Međutim, Vijeće je, sukladno članku 26. stavku 4. ZZTN, ocijenilo da bi se negativni učinci koncentracije koji proizlaze iz mogućeg značajnog sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na tom susjednom tržištu mogli otkloniti određivanjem mjera, uvjeta te rokova njihova ispunjenja, za uklanjanje mogućih posljedica koncentracije u smislu značajnog sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na tržištu distribucije tiska. U tom bi smislu, sukladno članku 26. stavku 5. ZZTN, nastavak provedbe koncentracije poduzetnika EPH i SD bio dopušten tek nakon što sudionici koncentracije ispune mjere i uvjete koje Vijeće, odnosno Agencija utvrde ovim rješenjem. Dakle, riječ je o uvjetno dopuštenoj koncentraciji iz članka 26. stavka 2. točke 3. ZZTN.

Vijeće je pri donošenju odluke da se negativni učinci koncentracije proizašli iz značajnog jačanja vladajućeg položaja poduzetnika EPH na tržištu distribucije tiska, otklone određivanjem strukturnih mjera, naročito imalo na umu već ranije, u više navrata u medijima izraženu spremnost Ninoslava Pavića, direktora EPH, da EPH proda svoj udjel u Tisku. Tu je spremnost Ninoslav Pavić, kao zakonski zastupnik EPH, iznio Agenciji u obliku konkretnog prijedloga na usmenoj raspravi održanoj, 17. svibnja 2004., u Agenciji (zapisnik o usmenoj raspravi, klasa: UP/I 030-02/2003-01/4, urbroj: 580-02-04-26-107, od 17. svibnja 2004.).

Ninoslav Pavić je izjavio da bi EPH radije izašao iz vlasničke strukture Tiska, nego iz vlasničke strukture poduzetnika DP. Ovo iz razloga što se DP nalazi u (citat) »...zdravijoj poduzetničkoj situaciji...«. Osim toga naglašava da će EPH prihvatiti svaku sugestiju Agencije, jer se taj koncern oduvijek zalagao za tržišno natjecanje. U tom kontekstu Ninoslav Pavić izričito spominje potrebu suradnje Agencije s EPH, s obzirom na moguću kupnju udjela u poduzetniku SD, koji ima vlastitu distribucijsku mrežu. Ninoslav Pavić je nadalje izjavio da izlazak EPH iz Tiska ne bi predstavljao nikakav problem sa stanovišta daljnje provedbe stečajnog plana. Pritom je istaknuo da izlaskom iz dioničarstva Tiska, poduzetnik EPH neće prekinuti poslovanje s tim distributerom, jer treba njegovu distribucijsku mrežu.

Vijeće je pri određivanju mjera imalo na umu načelo prava tržišnog natjecanja po kojem, ako je to moguće, treba odrediti one mjere koje su najmanje otegotne za sudionike koncentracije, uvažavajući pritom i njihove prijedloge. Slijedom toga, Agencija je dopisom, od 20. srpnja 2004., poduzetnika EPH upoznala sa mjerama koje namjerava odrediti rješenjem, te s učincima za koje smatra da će provedbom tih mjera biti postignuti u smislu otklanjanja mogućeg sprječavanja, narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja proizašlih iz provedbe koncentracije. Poduzetnik EPH je svoje očitovanje dostavio 23. srpnja 2004.

Pri određivanju konkretnih mjera Vijeće je imalo na umu obvezu iz članka 35. stavak 3. ZZTN, prema kojem je u ocjeni oblika sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, sukladno obvezama koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, i Republike Hrvatske, sklopljenom 29. listopada 2001. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/01; dalje: SSP), dužno na odgovarajući način primjenjivati kriterije i standarde Europske zajednice. Člankom 70. stavkom 2. SSP je, između ostaloga, propisao da će se svako postupanje suprotno tom članku ocjenjivati na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Zajednici, posebice članka 81., 82., 86. i 87. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice. Odredbe članaka 40. i 70. SSP-a sadržajno odgovaraju odredbama članaka 27. i 35. Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice, od 29. listopada 2001. Taj će se sporazum, sukladno Zakonu o potvrđivanju privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 15/01), primjenjivati do stupanja na snagu SSP-a.

Slijedom toga, Vijeće je pri određivanju mjera imalo na umu vrste i način za određivanje mjera koji se primjenjuje u Europskoj uniji, a opisuje ga Obavijest Europske komisije o prihvatljivim mjerama i uvjetima za restrukturiranja koncentracija poduzetnika predviđenih uredbom Vijeća (EEZ) broj 4064/89 i Uredbom Komisije (EZ) broj 447/89 (Notice on remedies acceptable in merger cases (20019 OJ C 68/3; u daljnjem tekstu: Obavijest o prihvatljivim mjerama). Taj akt, naročito spominje pakete mjera pogodne za otklanjanje protutržišnih učinaka koncentracija na tržištu medija (članak 30.).

14. 3. Ocjena dopuštenosti koncentracije na oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima

Ocjenjujući učinke koncentracije poduzetnika EPH i SD na tržišno natjecanje u dijelu koji se odnosi na tržište oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima, Vijeće je ocijenilo da bi provedbom koncentracije poduzetnika EPH (Kao nakladnika »Jutarnjeg lista«) i poduzetnika SD (kao nakladnika »Slobodne Dalmacije«), koncern EPH stekao vladajući položaj na hrvatskom tržištu oglašavanja u onim općeinformativnim dnevnicima čiji tržišni udjel u prodaji prelazi 10 posto. Međutim, takav je zaključak donesen na temelju analize tržišta koja se zasniva na podacima koji su djelomični i odnose se na samo 86 posto tržišta. Agencija je, naime, zbog nemogućnosti pribavljanja podataka od svih poduzetnika koji djeluju na tom tržištu, analizu provela uzimajući u obzir podatke za prihod od oglašavanja za općeinformativne dnevnike s najvećim tržišnim udjelom. Takva analiza daje samo približnu sliku strukture tog tržišta.

Agencija je smatrala da će takva analiza dati barem približnu sliku tog tržišta, te da je u tom smislu taj uzorak dovoljno reprezentativan, budući da svih sedam preostalih dnevnika zajedno ostvaruju tržišni udjel od 11 posto (ostali dio tržišta otpada na strane općeinformativne dnevnike). Stoga rezultate analize tržišta oglašavanja u općeinformativnim tjednicima treba uzeti s određenom rezervom. Iz tog razloga Vijeće nije donosilo konačnu ocjenu učinka koncentracije poduzetnika EPH i SD na to tržište samo s aspekta tržišnih udjela. Osim toga, neki dnevnici čiji su udjeli obuhvaćeni analizom, primjenom kriterija za utvrđivanje mjerodavnog tržišta prema općim propisima o tržišnom natjecanju, uopće ne djeluju na istom mjerodavnom tržištu u zemljopisnom smislu, te stoga u smislu prava tržišnog natjecanja nisu niti konkurenti. Naime, mjerodavno tržište za »Jutarnji list« i »Večernji list« je, u zemljopisnom smislu, područje cijele Republike Hrvatske, dok je mjerodavno tržište »Slobodne Dalmacije« zemljopisno ograničeno na područje Dalmacije, a tržište »Novog lista« uglavnom na područje Primorsko-goranske županije.

Međutim, već i iz pribavljenih podataka može se zaključiti da bi tržišni udjel sudionika koncentracije na tržištu oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima bio sasvim sigurno manji da su u analizu mogli biti uključeni i podaci za nakladnike općeinformativnih dnevnika koji pokrivaju preostalih 11 posto tržišta prodaje tiska. Osim toga, imajući na umu podatke koje je iznio poduzetnik SD, udjel tog poduzetnika, promatran dinamički, stalno pada, te je upravo veliki pad prihoda od oglašavanja jedan od glavnih razloga neuspješnosti poslovanja tog poduzetnika i glavna prijetnja njegovom nestanku s tržišta. Slijedom toga, sasvim je izvjesno da samo poduzetnik koji je uspješan na tržištu oglašavanja, kao što je to EPH, može poduzetniku SD vratiti tržišnu poziciju na tržištu oglašavanja koja mu omogućuje prihode dovoljne za normalno poslovanje. Stoga se Vijeće načelno ne bi protivilo provedbi koncentracije poduzetnika EPH i SP (čak niti u slučaju kad bi podaci bili potpuni) iz razloga stvaranja vladajućeg položaja sudionika koncentracije na tom tržištu. Ovo iz razloga što, sa stanovišta oglašivača, postoje i alternativni načini oglašavanja (televizija, radio, vanjsko oglašavanje) koji pokrivaju čak 83 posto ukupnog tržišta oglašavanja u Republici Hrvatskoj.

15. ODLUKA O DOPUŠTENOSTI KONCENTRACIJE

S obzirom na gore iznijete ocjene koje je Vijeće donijelo na temelju podataka u prijavi i drugih podataka, isprava i obavijesti, te analiza koje je prikupila i provela Agencija, razmatrajući moguće učinke koncentracije poduzetnika na tržišno natjecanje, Vijeće je koncentraciju poduzetnika EPH i SD ocijenilo uvjetno dopuštenom, u smislu članka 26. stavka 3. točke 3. ZZTN, kako je to riješeno u izreci ovog rješenja pod I.

Vijeće je, sukladno članku 18. ZZTN, ocijenilo da sudionici koncentracije nisu dokazali da će ta koncentracija, u segmentu tržišta distribucije tiska, dovesti do jačanja tržišnog natjecanja na tržištu koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja njihovoga vladajućeg položaja. Međutim, Vijeće je, sukladno članku 26. stavku 4. ZZTN, ocijenilo da bi se negativni učinci koncentracije koji proizlaze iz mogućeg značajnog sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na tržištu distribucije tiska mogli otkloniti određivanjem mjera, uvjeta, te rokova njihova ispunjenja, za uklanjanje mogućih posljedica koncentracije u smislu značajnog sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja tom tržištu.

S tim je u svezi Vijeće odredilo sljedeće mjere za otklanjanje negativnih učinaka koji bi mogli proizaći iz provedbe koncentracije poduzetnika EPH i SD, kako je to riješeno u izreci ovog rješenja pod II.:

i) Nalaže se poduzetniku EPH da proda, prenese na drugog poduzetnika ili na drugi način otuđi svoj udjel u poduzetniku Tisku.

ii) Poduzetnik EPH mora svoje udjele u Tisku prodati, prenijeti ili otuđiti na drugi način u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora kojim stječe udjele u SD.

iii) Ako poduzetnik EPH u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora kojim stječe udjele u SD ne proda, ne prenese na drugog poduzetnika ili na koji drugi način ne otuđi svoj udjel u poduzetniku Tisku, nalaže mu se da proda, prenese na drugog poduzetnika ili na drugi način otuđi svoj udjel u poduzetniku DP u daljnjem roku od tri mjeseca.

iv) Kupac udjela, odnosno fizička ili pravna osoba na koju EPH prenosi ili kojoj otuđuje svoj udjel u Tisku ne smije biti značajno kapitalno niti personalno povezan s poduzetnikom EPH, uključujući povezanost s bilo kojim poduzetnikom u kojem EPH ili koncern WAZ , čiji je EPH član, i njihova povezana društva imaju udjele ili dionice.

Dioničari Tiska d.d. načelno su prihvatljivi Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja kao kupci udjela Europapress holdinga d.o.o. u tom poduzetniku, pod uvjetom da se nakon stjecanja tog udjela u poslovanju pridržavaju propisa o tržišnom natjecanju i posebnih propisa koji se odnose na zabranjene sporazume i zlouporabe vladajućeg položaja.

v) Prije izvršene prodaje, prijenosa ili otuđenja udjela u Tisku, poduzetnik EPH mora bez odgode obavijestiti Agenciju o odabranom kupcu odnosno stjecatelju udjela, kako bi Agencija mogla ocijeniti je li riječ o kupcu koji je prihvatljiv u smislu da njegov odabir neće stvoriti nove probleme sa stanovišta tržišnog natjecanja. Pritom EPH mora dostaviti odgovarajuće isprave iz kojih Agencija može nedvojbeno zaključiti ispunjava li kupac uvjete utvrđene ovim rješenjem. Stjecanje udjela u Tisku, neovisno o načinu stjecanja (kupoprodaja, prijenos, otuđenje), Agencija će u posebnom postupku ocjenjivati kao novu koncentraciju poduzetnika, ako su ispunjeni uvjeti iz ZoM, odnosno ZZTN.

vi) Do prodaje, prijenosa ili otuđenja udjela u Tisku sudionici koncentracije EPH i SD moraju se na tržištu nastaviti ponašati i stvarno djelovati kao tržišni takmaci. To znači da će se sudionici koncentracije suzdržati od provedbe bilo kakvih daljnjih pravnih i faktičnih radnji i djelovanja čiji bi, izravni ili neizravni, učinak išao u pravcu uspostavljanja stvarnog statusnog i/ili gospodarskog jedinstva sudionika koncentracije, odnosno u pravcu stvarne koordinacije donošenja poslovnih odluka te iz toga proizašlog usklađenog djelovanja na tržištu. U tom smislu EPH naročito ne smije raskidati ugovore o distribuciji sklopljene s Tiskom, niti sklapati nove ugovore o distribuciji s poduzetnikom SD-T.

vii) Od dana sklapanja ugovora kojim stječe udjele u poduzetniku SD, poduzetnik EPH, kao dioničar Tiska, ne smije sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka koje bi mogle imati učinak na tržištu distribucije tiska u Republici Hrvatskoj, što se naročito odnosi na odluke o promjeni općih uvjeta poslovanja Tiska, te sklapanja ili raskida ugovora s nakladnicima, drugim distributerima ili poddistributerima odnosno poduzetnicima koji se bave maloprodajom tiska.

viii) Do prodaje, prijenosa ili otuđenja udjela u Tisku poduzetnik EPH niti poduzetnik SD kao niti s njima povezana društva ne mogu biti sudionici drugih koncentracija poduzetnika na tržištu naklade ili distribucije tiska, a transakcije pokrenute u tom pravcu će bez odgode prekinuti. Time se poduzetniku EPH ne zabranjuje da prodaje, prenosi na druge ili na drugi način otuđuje svoje udjele u poduzetnicima na rečenim tržištima.

ix) Nakon prodaje udjela u Tisku poduzetnik EPH neće tijekom sljedeće dvije godine raskidati ugovore o distribuciji koje ima sklopljene s drugim distributerima tiska, uključujući i ugovore sklopljene s Tiskom d.d. osim ako za to postoje naročito opravdani razlozi. O raskidu EPH mora obavijestiti Agenciju i to najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida.

U tom smislu, sukladno članku 26. stavku 5. ZZTN, nastavak provedbe koncentracije poduzetnika EPH i SD bio bi dopušten tek nakon što sudionici koncentracije ispune mjere i uvjete koje Vijeće, odnosno Agencija utvrde ovim rješenjem.

Vijeće je ocijenilo da bi se provedbom ovih mjera otklonili negativni učinci koncentracije na tržišno natjecanje na tržištu distribucije tiska, budući da bi se njima postigli sljedeći učinci:

i) Prodajom udjela u Tisku smanjio bi se tržišni udjel poduzetnika EPH na tržištu distribucije tiska. Taj udjel ne bi nakon provedbe koncentracije na razini veleprodaje iznosio više od 87 posto, dok bi se provedbom mjera određenih ovim rješenjem smanjio na 33 posto.

ii) Provedbom mjera određenih ovim rješenjem svi poduzetnici koji se bave nakladom tiska s tržišnim udjelom u prodaji općeinformativnih tjednika većim od 10 posto imali bi znatne udjele u poduzetnicima koji se bave distribucijom tiska i to na obje razine: na razini veleprodaje i na razini maloprodaje. Tako će nakladnik »Večernjeg lista« imati udjel u Tisku, koji se bavi veleprodajom i maloprodajom, dok će nakladnik »Jutarnjeg lista« i »Slobodne Dalmacije« imati udjele u DP, koji se bavi isključivo veleprodajom, i u SD-T koji se bavi veleprodajom i maloprodajom, ali samo na području Dalmacije. Na taj će način provedbom mjera određenih ovim rješenjem, između ostaloga, svim spomenutim poduzetnicima biti osiguran pristup tržištu kroz obje vrste distribucije, čime će biti uspostavljena i određena ravnoteža na tom tržištu.

Osim toga, izlaskom EPH iz Tiska smanjuje se mogućnost usklađenog djelovanja distributera u dijelu u kojem se to djelovanje moglo temeljiti na informacijama dobivanim od nakladnika koji su imali udjele u više distributera. Mogućnost usklađenog djelovanja smanjit će se jer distributeri tiska pod kontrolom različitih nakladnika više neće imati potpuno iste interese.

Međutim, najznačajniji je učinak koji će biti postignut provedbom koncentracije taj što će se sačuvati i održati brand »Slobodna Dalmacija« i know-how njegovih zaposlenika, a napose novinara koji dobro poznaju potrebe i navike čitatelja tog prevalentno regionalno usmjerenog općeinformativnog dnevnika. Na taj će se način, u određenoj mjeri, »Slobodna Dalmacija« sačuvati kao tržišni takmac, u najmanju ruku u odnosu na novine nakladnika izvan koncerna EPH. Naravno, iako to sa stanovišta prava tržišnog natjecanja ne predstavlja razlog koji je prioritetan, sačuvat će se i barem jedan dio radnih mjesta.

Sve su to, uzimajući u obzir i neke druge čimbenike vezane uz predmetnu koncentraciju, elementi koji odgovaraju argumentaciji za primjenu kriterija opadajućeg poslovanja (failing firm defence; rescue merger). Riječ je o, u pravu tržišnog natjecanja, općeprihvaćenom kriteriju za ocjenu dopuštenosti provedbe horizontalnih koncentracija. Na njega upućuju i najnovije Smjernice Europske komisije za ocjenjivanje horizontalnih koncentracija poduzetnika primjenom Uredbe Vijeća (EZ) o koncentracijama poduzetnika (C 31/5, 05/02/2004).

Primjenom tog kriterija će, pod određenim uvjetima, koncentracija biti ocijenjena dopuštenom usprkos činjenici što će njenom provedbom doći do značajnog jačanja vladajućeg položaja sudionika koncentracije na tržištu. Da bi se taj kriterij mogao primijeniti potrebno je da su ispunjena dva temeljna uvjeta: da poduzetnik koji će biti objekt preuzimanja (target company) trajno i značajno, kroz duže vrijeme (u pravilu kroz tri godine) gubi tržišni udjel u tolikoj mjeri da će uskoro nestati s tržišta, te da postoji samo jedan kupac ili da su drugi kupci manje prihvatljivi s obzirom na veličinu njihovih tržišnih udjela. Takvi su argumenti u komparativnom europskom pravu korišteni pri ocjeni koncentracije u poznatom slučaju Kali/Salz (C-68/94 i 35/95 [1998] ECR I-1375: 4 CMLR 829). Upravo su isti ti uvjeti ispunjeni u slučaju koncentracije poduzetnika EPH i SD, te je to dodatni argument koji govori u prilog dopuštanja provedbe te koncentracije, makar i uvjetno.

Rješenje Agencije o ocjeni dopuštenosti koncentracije podliježe naplati upravnih pristojbi, sukladno odredbi članka 2.L107988 stavak 1. Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 8/96), te članka 14. točke 18., pod nazivom: »Pristojbe za zaštitu tržišnog natjecanja«, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbamaL107990 (»Narodne novine«, broj 131/97), tarifni broj 106. točka 1., i tarifni broj 107. točka 1.

Sukladno odredbi članka 1.L107991 točke 1. Uredbe o izmjeni tarife Zakona o upravnim pristojbamaL107992 (»Narodne novine«, broj 116/00), plaća se upravna pristojba u iznosu od 250.000,00 kn.

Iznos iz točke 2. izreke ovoga rješenja (5.000,00 kuna na ime tarifnog broja 106. točka 1. i 250.000,00 kuna na ime tarifnog broja 107. točka 1.) uplaćuje se u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, na račun broj: 1001005-1863000160 poziv na broj: 24/5002 – (navesti MB), kako je riješeno u izreci ovog rješenja pod III.

Pristojbeni obveznik dužan je dokaz o izvršenoj uplati upravne pristojbe dostaviti Agenciji bez odgode, a najkasnije u roku od osam (8) dana od izvršene uplate, pozivom na broj, klasa: UP/I 030-02/2004-01/33. U protivnom će Agencija pokrenuti postupak prisilne naplate upravne pristojbe od pristojbenog obveznika, poduzetnika EPH.

Na temelju članka 59. ZZTN, rješenja Agencije objavljuju se u »Narodnim novinama«, kako je riješeno u izreci ovoga rješenja pod IV.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja.

Klasa: UP/I 030-02/2004-01/33
Urbroj: 580-02-04-12-16
Zagreb, 27. srpnja 2004.

 

Predsjednica Vijeća
za zaštitu tržišnog natjecanja
Olgica Spevec, v. r.

 
zatvori
Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja - koncentracija poduzetnika Europapress Holding i Slobodna Dalamcija
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !