136 21.11.2002 Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u
Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst)
ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO
HRVATSKOGA SABORA
2194
Na temelju članka 59.
Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 89. sjednici održanoj 14. studenoga 2002. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
Pročišćeni tekst Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj obuhvaća Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 33/96.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 96/01. i 13/02. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 960-01/02-01/01
Zagreb, 15. studenoga 2002.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
ZAKON
O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(pročišćeni tekst)
Članak 1.
Blagdani u Republici Hrvatskoj su:
– 1. siječnja – Nova godina
– 6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja
– Uskrsni ponedjeljak – drugi dan Uskrsa
– Tijelovo
– 1. svibnja – Praznik rada
– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe
– 25. lipnja – Dan državnosti
– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti
– 15. kolovoza – Velika Gospa
– 8. listopada – Dan neovisnosti
– 1. studenoga – Svi sveti
– 25. i 26. prosinca – božićni blagdani
U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.
Članak 2.
Spomendani u Republici Hrvatskoj su nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, te 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora.
Nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.
Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora.
Članak 3.
Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.
Članak 4.
Ako je jedan od dana iz članka 1.
i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.
Članak 5.
Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.
Članak 6.
Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.
Članak 7.
Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 14/91.).