136 21.11.2002 Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u
Republici Hrvatskoj (pročišćeni tekst)
ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO
HRVATSKOGA SABORA
2194
Na temelju članka 59.
Poslovnika Hrvatskoga sabora
, Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 89. sjednici održanoj 14. studenoga 2002. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
Pročišćeni tekst Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj obuhvaća Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
(»Narodne novine«, br. 33/96.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 96/01. i 13/02. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 960-01/02-01/01
Zagreb, 15. studenoga 2002.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
ZAKON
O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(pročišćeni tekst)
Članak 1.
Blagdani u Republici Hrvatskoj su:
– 1. siječnja – Nova godina
– 6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja
– Uskrsni ponedjeljak – drugi dan Uskrsa
– Tijelovo
– 1. svibnja – Praznik rada
– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe
– 25. lipnja – Dan državnosti
– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti
– 15. kolovoza – Velika Gospa
– 8. listopada – Dan neovisnosti
– 1. studenoga – Svi sveti
– 25. i 26. prosinca – božićni blagdani
U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.
Članak 2.
Spomendani u Republici Hrvatskoj su nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, te 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora.
Nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.
Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora.
Članak 3.
Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.
Članak 4.
Ako je jedan od dana iz članka 1.
i 3.
ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.
Članak 5.
Zaposlenici u dane iz članka 1.
i 3.
ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.
Članak 6.
Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.
Članak 7.
Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
(»Narodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
(»Narodne novine«, br. 14/91.).