Hrvatsko zakonodavstvo

U Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (»Narodne novine«, br. 87/02. i 117/03.) u članku 4. stavku 3. riječi: »Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva« zamjenjuju se riječima: »Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva« (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 2.

Članak 6. mijenja se i glasi:

»(1) Poljoprivredna gospodarstva u smislu ovoga Zakona jesu nekomercijalna ili komercijalna gospodarstva.

(2) Nekomercijalna gospodarstva jesu seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja ostvaruju pravo na potporu u sklopu modela potpore dohotku (u daljnjem tekstu: potpora dohotku).

(3) Komercijalna gospodarstva jesu sva poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava osim gospodarstva iz stavka 2. ovoga članka.«

Članak 3.

Iza članka 6. dodaje se članak 6.a koji glasi:

»Članak 6.a

(1) Komercijalna gospodarstva mogu ostvariti pravo na potporu u sklopu modela poticanja proizvodnje, modela kapitalnih ulaganja i modela ruralnog razvitka.

(2) Nekomercijalna gospodarstva mogu uz pravo na potporu dohotku ostvariti pravo i na potporu u sklopu Modela ruralnog razvitka.

(3) Osnovni kriterij za ostvarivanje potpore dohotku je ukupni obujam poslovanja gospodarstva koji iznosi najmanje tri proizvodne jedinice te korištenje maksimalno 5 ha poljoprivrednog zemljišta.

(4) Postupak izračuna ukupnog obujma poslovanja nekomercijalnog gospodarstva prikazan je u Dodatku I., koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(5) U mjerenju ukupnog obujma poslovanja nekomercijalnog gospodarstva zbrajaju se pojedini obujmi poslovanja, a izraženi su u proizvodnim jedinicama.

(6) Minimalan pojedini obujam poslovanja koji se može uključiti u izračun ukupnog obujma poslovanja nekomercijalnog gospodarstva iznosi 0,4 proizvodne jedinice.

(7) Osnovni kriterij za ostvarivanje poticaja u sklopu Modela poticanja proizvodnje je proizvodnja minimalno poticane količine pojedine proizvodnje.

(8) Minimalno poticana količina najmanji je godišnji obujam proizvodnje za koji se pojedinom korisniku državne potpore isplaćuje poticaj, a prikazane su u Dodatku III., koji je sastavni dio ovoga Zakona.«

Članak 4.

U članku 7. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 4. iza riječi: »preraspodijeliti« dodaju se riječi: »između pojedinih proizvodnji unutar modela poticanja proizvodnje.«.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 6. riječi: »poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo.)« brišu se.

Članak 5.

U članku 9. iza riječi: »potpora« dodaje se riječ: »komercijalnim«.

Članak 6.

U članku 10. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

»2. poticanje sadnog materijala, višegodišnjih nasada, prerade ploda masline i maslinova ulja,«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Poticanje proizvodnje iz stavka 1. ovoga članka provodi se plaćanjem poticaja po hektaru poljoprivredne površine, kilogramu duhana, komadu voćne i lozne sadnice, kilogramu prerađenog ploda masline, grlu stoke, litri mlijeka, litri maslinovog ulja, pčelinjoj zajednici, dozi sperme, komadu pernate divljači, kilogramu ribe i školjaka te po komadu riblje mlađi.«

Članak 7.

U članku 11. stavku 1. iza riječi: »gospodarstva« dodaju se riječi: »te pravne osobe registrirane za djelatnost proizvodnje sperme«.

Članak 8.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»(1) Za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje u 2005. godini seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u 2004. godini prelazi 25.000,00 kuna dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje u 2006. godini seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u 2005. godini prelazi 12.000,00 kuna dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

(3) Od 1. siječnja 2007. sva seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

(4) Seljačka ili obiteljska gospodarstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka na vlastiti zahtjev podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak, u skladu s propisima o oporezivanju dohotka«.

Članak 9.

U članku 13. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(1) Pravo na poticaj ostvaruje se za:

– ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem tekstu: ratarske kulture):

– krušna žita, pivarski ječam i soja,

– ostala žita,

– uljarice,

– ostalo industrijsko bilje,

– krmno bilje,

– šećernu repu,

– duhan,

– povrće,

– ljekovito bilje,

– sjemenski usjev.

(2) Sadni materijal, višegodišnje i matične nasade i maslinovo ulje:

– sadni materijal,

– matični nasadi,

– vinogradi,

– voćnjaci i jagode,

– masline,

– nasadi lavande i buhača,

– hmelj,

– maslinovo ulje.

(3) Stočarstvo i stočarske proizvode:

– mlijeko,

– tov junadi, svinja i kunića,

– telad za tov,

– uzgoj i držanje rasplodne stoke,

– pčelinje zajednice,

– proizvodnja sperme,

– livade i pašnjake.«

Članak 14. mijenja se i glasi:

»U smislu ovoga Zakona razumijeva se:

1. krušna žita jesu pšenica, raž i pšenoraž (Triticalle),

2. ostala žita jesu kukuruz, stočni ječam, zob, proso i sirak,

3. uljarice su suncokret, uljana repica i tikva uljanica,

4. ostalo industrijsko bilje je uljana gorušica, ricinus, lan, konoplja i cikorija,

5. krmno bilje jest kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni grašak, stočni sirak, djetelina, lucerna, sudanska trava, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina,

6. povrće jest rajčica, paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, grah, grašak, bob, češnjak, poriluk, tikva, tikvica, blitva, špinat, kelj, korabica, salata, patlidžan, merkantilni krumpir, mahune, slanutak, cvjetača, brokula, kelj pupčar, koraba, kukuruz šećerac, lubenice, dinje te ostale vrste uzgojenog povrća,

7. povrće za industrijsku preradu jest rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, repa bijela, mahune, feferoni i cvjetača,

8. ljekovito bilje jesu kamilica, menta, kadulja, ružmarin, stolisnik, komorač i timijan, uzgojeni na oranicama,

9. sjemenski usjevi jesu usjevi pšenice, pšenoraži, raži, ječma, zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, krmnog bilja, povrća i ostalog bilja za koje je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdao Uvjerenje o priznavanju usjeva sjemenskim,

10. sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz ovoga Zakona,

11. voćne vrste I. skupine jesu jabuka, kruška, mandarina, kupina, malina, kivi, limun i naranča,

12. voćne vrste II. skupine jesu breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja, šljiva, orah, badem, lijeska, kesten, smokva, rogač i šipak,

13. mlijeko je kravlje, kozje, ovčje,

14. rasplodna stoka jesu krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad i ždrebad, krmače, nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi i ženke kunića,

15. pčelinja zajednica jest roj pčela koji se sastoji od matice, radilica i trutova (u sezoni), a smještene su u košnici na nepokretnom saću (pletare) ili pokretnom saću s minimalno 7 okvira,

16. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex),

17. školjke jesu dagnje i kamenice,

18. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komarče, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom,

19. slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik,

20. slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka,

21. mala plava riba jest srdela, inćun i papalina,

22. ekološka proizvodnja je proizvodnja u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.«

U članku 15. stavak 2. briše se.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 2. riječi: »i 2.« brišu se, a riječi: »poljoprivrede i šumarstva« zamjenjuju se riječima: »poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva«.

Članak 12.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»(1) Uvjet za ostvarivanje poticaja u biljnoj proizvodnji jest korištenje deklariranog poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala te primjena primjerenih agrotehničkih mjera u proizvodnji.

(2) Ovlašćuje se ministar da posebnim propisom utvrdi primjerene agrotehničke mjere u proizvodnji.

(3) Ministar će posebnim propisom odrediti izuzetke za primjenu odredbi iz stavka 1. ovoga članka.«

Članak 13.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»Od 1. siječnja 2005. svim korisnicima koji su u kalendarskoj godini ostvarili pravo na poticaje u iznosu većem od 78.000,00 kuna obračunat će se smanjenje od 4% na iznos iznad 78.000,00 kuna.«

Članak 14.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»(1) Korisnici poticaja za sjemenske usjeve jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik proizvođača sjemena.

(2) Usjev za koji se ostvaruje poticaj mora biti priznat sjemenskim nakon obavljenoga stručnog nadzora Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo.«

Članak 15.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»Poticaj iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona isplaćuje se korisniku poticaja jednokratno nakon što je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdao Uvjerenje o priznavanju usjeva sjemenskim.«

U članku 23. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Pravo na poticaj u ekološkoj proizvodnji ostvaruje se za:

1. biljnu proizvodnju:

– za sve uzgojene kulture koje se koriste kao sirovina za daljnju proizvodnju u sustavu ekološke proizvodnje, kao sirovina za preradu u gotov proizvod s eko znakom, ili kao gotov ekološki proizvod za ljudsku uporabu,

2. stočarstvo i stočarske proizvode:

– za mlijeko, za uzgoj goveda, konja, svinja, ovaca, koza, peradi, kunića, za tov junadi, svinja, peradi, janjadi, jaradi i kunića, za pčelinje zajednice koje se koriste kao sirovina za daljnju proizvodnju u sustavu ekološke proizvodnje, kao sirovina za preradu u gotov proizvod s eko znakom, ili kao gotov ekološki proizvod za ljudsku uporabu,

– za livade i pašnjake za ekološki uzgoj stoke,

3. ribarstvo:

– uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe, uzgoj dagnji i kamenica, proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe, uzgoj slatkovodne ribe koje se koriste kao sirovina za daljnju proizvodnju u sustavu ekološke proizvodnje, kao sirovina za preradu u gotov proizvod s eko znakom, ili kao gotov ekološki proizvod za ljudsku uporabu.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) U ekološkom stočarstvu i ribarstvu ne primjenjuju se minimalno poticane količine.«

Članak 17.

U članku 24. točki 1. iza riječi: »pastusi,« dodaju se riječi: »ženke kunića,«.

Članak 18.

U članku 25. stavku 3. iza riječi: »količini« dodaje se riječ: »prodanog«.

Članak 19.

U članku 26. stavku 1. riječi: »nakon ulaska u rod« zamjenjuju se riječima: »osim u godini sadnje«.

Članak 20.

U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Pravo na poticaj za podizanje matičnih nasada vinove loze te vinograda ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade vinograda na površini od najmanje 0,25 ha, odnosno koja podižu nove matične nasade vinove loze na površini od najmanje 0,1 ha sa certificiranim i višim kategorijama sadnog materijala.«

Članak 21.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»Poticaj za voćne vrste I. i II. skupine te jagode isplaćuje se jednom godišnje osim u godini sadnje.«

U članku 29. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Pravo na poticaj za podizanje nasada voćnjaka te matičnih nasada voćnih vrsta ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade voćnjaka na površini od najmanje 0,5 ha, odnosno koja podižu nove matične nasade voćnih vrsta na površini od najmanje 0,1 ha sa certificiranim i višim kategorijama sadnog materijala.«

Članak 23.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»(1) Poticaj za podizanje nasada maslina ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove maslinike na površini od najmanje 0,5 ha.

(2) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se jednokratno, nakon podizanja nasada, ako korisnik poticaja podigne maslinik u roku od jedne godine od odobrenja poticaja.«

Članak 24.

Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi:

»Članak 30.a

(1) Korisnici poticaja za preradu ploda masline jesu poljoprivredna gospodarstva koja u Upisniku imaju upisane minimalno poticane količine rodnih stabala maslina navedene u Dodatku II., i koja proizvedenu maslinu predaju na preradu u uljaru.

(2) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se za kilogram predanog i prerađenog ploda masline.

(3) Predane i prerađene količine maslina za koje se može ostvariti poticaj po jednom poljoprivrednom gospodarstvu godišnje iznose maksimalno 35 kilograma po stablu maslina u rodu upisanih u Upisnik.

(4) Popis i obilježavanje stabala maslina provodit će se na temelju posebnog propisa kojeg donosi ministar.«

Članak 25.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»(1) Korisnici poticaja za maslinovo ulje jesu poljoprivredna gospodarstva koja proizvode masline.

(2) Poticaj za maslinovo ulje odobrava se po litri prodanog i isporučenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja na tržište.«

Članak 26.

U članku 32. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Poticaj za hmelj (godišnja plaćanja) isplaćuje se jednom godišnje osim u godini sadnje.

(2) Poticaj za podizanje nasada hmelja ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade hmelja na površini od najmanje 0,5 ha.«

Članak 27.

U članku 33. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Poticaj za lavandu i buhač (godišnja plaćanja) isplaćuje se jednom godišnje osim u godini sadnje.«

Članak 28.

Članak 33.a briše se.

Članak 29.

U članku 34. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(1) Korisnici poticaja za proizvodnju mlijeka jesu komercijalna poljoprivredna gospodarstva, koja su proizvela, isporučila i prodala mlijeko pravnim i fizičkim osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka koji vodi Ministarstvo.

(2) Da bi ostvarili poticaj za proizvodnju mlijeka u jednoj godini poljoprivredna gospodarstva iz stavka 1. ovoga članka moraju u prethodnoj godini proizvesti, isporučiti i prodati minimalno poticane količine mlijeka navedene u Dodatku III.

(3) Prva godina za koju se utvrđuju minimalno poticane količine je 2005. godina.«

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Poljoprivredna gospodarstva koja se tijekom godine uključe u proizvodnju mlijeka ostvaruju pravo na poticaj tek kad proizvedu, isporuče i prodaju minimalno poticane količine mlijeka propisane za prethodnu godinu.«

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Stavak 7. briše se.

Članak 30.

U članku 35. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Korisnici poticaja za tov stoke jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela, prodala i isporučila na klanje minimalno potican broj grla utovljene junadi, svinja i kunića pravnim i fizičkim osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za klanje, koji vodi Ministarstvo.«

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Minimalna težina toplog trupa utovljene junadi iznosi 240 kg za ženska i 270 kg za muška grla. Težina toplog trupa utovljenih svinja mora biti od 70 do 130 kg. Da bi ostvarila pravo na poticaj, junad mora biti u tovu najmanje 250 dana, a svinje najmanje 80 dana.«

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. iza riječi: »članka« dodaju se riječi: »osim kunića«.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. iza riječi: »grla« stavlja se točka, a ostali tekst se briše.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 31.

Iza članka 35. dodaje se članak 35.a koji glasi:

»Članak 35.a

(1) Korisnici poticaja za prodaju domaće teladi za tov jesu komercijalna poljoprivredna gospodarstva koja ih prodaju u težini do 130 kg pravnim ili fizičkim osobama nakon što one podnesu prijavu o stavljanju grla u tov.«

Članak 32.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»(1) Korisnici poticaja za uzgoj rasplodne stoke jesu poljoprivredna gospodarstva koja drže minimalni broj krava za proizvodnju mlijeka, krava u sustavu krava-tele, ovaca, ovnova, koza, jarčeva, krmača, kobila, pastuha, pčelinjih zajednica, odnosno ženki kunića. Minimalni broj određen je u Dodatku III.

(2) Iznos poticaja za rasplodnu stoku iz stavka 1. ovoga članka koji pripada uzgojno valjanim matičnim grlima povećava se za iznose određene u Dodatku II.

(3) Korisnici poticaja za ekološki uzgoj rasplodne stoke jesu poljoprivredna gospodarstva koja drže krave za proizvodnju mlijeka, krave u sustavu krava-tele, ovce, ovnove, koze, jarčeve, krmače, kobile, pastuhe, pčelinje zajednice, perad i kuniće.«

Članak 33.

Iza članka 37. dodaje se članak 37.a koji glasi:

»Članak 37.a

(1) Korisnici poticaja za proizvodnju sperme uzgojno valjanih životinja jesu pravne osobe registrirane za obavljanje ove djelatnosti za prodane količine.

(2) Poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se polugodišnje.«

Članak 34.

U članku 41. stavak 2. briše se.

Članak 35.

Članak 46. mijenja se i glasi:

»(1) Korisnici poticaja za proizvodnju ribljih proizvoda od domaćeg ulova male plave ribe i od domaćeg uzgoja slatkovodnih i autohtonih vrsta bijele morske ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju preradu male plave ribe iz domaćeg ulova i preradu slatkovodnih i autohtonih vrsta bijele morske ribe iz domaćeg uzgoja.

(2) Poticaji za preradu male plave ribe, slatkovodnih i autohtonih vrsta bijele morske ribe isplaćuju se za prerađenu i prodanu malu plavu ribu, slatkovodne i autohtone vrste bijele morske ribe.

(3) Više iznose poticaja za preradu male plave ribe i autohtonih vrsta bijele morske ribe ostvaruju korisnici poticaja koji proizvodnju obavljaju na otocima.«

Članak 36.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»Nekomercijalna gospodarstva razvrstavaju se u I. i II. skupinu korisnika potpore dohotku.«

Članak 37.

Iza članka 48. dodaju se članci 48.a i 48.b koji glase:

»Članak 48.a

(1) Korisnici potpore dohotku I. skupine jesu nekomercijalna gospodarstva čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva za dohodovnu potporu ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce.

(2) Iznos godišnje potpore dohotku za I. skupinu korisnika iznosi 12.000,00 kuna po nositelju ili članu nekomercijalnog gospodarstva, a najviše 24.000,00 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu.

(3) Pravo na dohodovnu potporu korisnika I. skupine prestaje u trenutku pravomoćnosti rješenja za mirovinu nositelja ili člana nekomercijalnog gospodarstva iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Korisnici potpore dohotku II. skupine jesu nekomercijalna gospodarstva čiji je nositelj ili najmanje jedan član u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku korisnik mirovine kao poljoprivrednik ili je nezaposlen ili ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika, a ne udovoljava uvjetima za ostvarenje potpore dohotku iz I. skupine.

(2) Iznos godišnje potpore dohotku za II. skupinu korisnika iznosi 5.000,00 kuna po nekomercijalnom gospodarstvu.«

Članak 38.

Članak 49. mijenja se i glasi:

»(1) U jednoj godini po jednom poljoprivrednom gospodarstvu ostvarivanje prava na potporu dohotku u jednoj skupini isključuje mogućnost ostvarivanja prava na potporu dohotku u drugoj skupini.

(2) Jednom ostvaren status nekomercijalnog gospodarstva ne dopušta naknadnu promjenu statusa u komercijalno gospodarstvo i onemogućuje ostvarenje potpore u sklopu modela potpore proizvodnji i modela kapitalnih ulaganja.

(3) Način i postupak ostvarivanja potpore dohotku propisat će ministar.«

U članku 51. stavku 2. riječi: »komercijalna banka« zamjenjuju se riječima: »financijska institucija«.

Članak 40.

U članku 53. stavku 4. iza podstavka 7. dodaje se novi podstavak 8. koji glasi:

»– obnova opožarenih šumskih i poljoprivrednih površina,«.

Dosadašnji podstavci 8. – 11. postaju podstavci 9. – 12.

Dosadašnji podstavak 12. koji postaje podstavak 13. mijenja se i glasi:

»– ruralnom i lovnom turizmu i tradicionalnim obrtima.«

Dosadašnji podstavci 13. – 16. postaju podstavci 14. – 17.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Propis kojim se utvrđuje način i postupak provedbe programa razvitka seoskog prostora te uvjeti koje moraju zadovoljavati fizičke i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar uz mišljenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva kulture.«

Stavak 7. briše se.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 7.

Članak 41.

U članku 54. stavku 3. riječ: »novčanih« briše se.

Članak 42.

U članku 56. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija).

(3) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti poljoprivredne inspekcije provode poljoprivredni inspektori.«

Članak 43.

Članak 59. mijenja se i glasi:

»Poljoprivredna inspekcija obavlja sljedeće poslove:

1. pregledava poljoprivredno zemljište, usjeve, nasade, stoku, ulov ribe, uzgoj ribe i dagnji, preradu ribe, uzgoj pernate divljači, poslovne i proizvodne prostore, objekte, uređaje, robu i poslovnu dokumentaciju korisnika državne potpore,

2. provodi uvid u isprave korisnika, koje se odnose na ostvarivanje državne potpore,

3. provjerava udovoljava li korisnik uvjetima za ostvarivanje te potpore,

4. utvrđuje nezakonito dobivanje ili nenamjensku uporabu sredstava državne potpore,

5. naređuje korisniku povrat sredstava u slučaju nezakonitog dobivanja sredstava ili nenamjenske uporabe sredstava,

6. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti,

7. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje poslova,

8. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega,

9. nadzire i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.«

Članak 44.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»(1) Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, protiv rješenja poljoprivrednog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba povjerenstvu Ministarstva čije članove imenuje ministar.

(3) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.«

Članak 45.

U članku 66. stavku 2. riječi: »10.000,00 do 100.000,00« zamjenjuju se riječima: »3.000,00 do 10.000,00«.

Članak 46.

Dodaci II., III. i IV. iz članka 7. i 8. Zakona zamjenjuju se novim dodacima II., III. i IV. i kao sastavni dio Zakona objavljuju se uz ovaj Zakon.

Članak 47.

(1) Najkasnije do 1. siječnja 2005. Ministarstvo će od ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba, nadležnih za poslove poljoprivredne inspekcije, preuzeti obavljanje inspekcijskih poslova kao i državne službenike zatečene na tim poslovima na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do preuzimanja poslova iz stavka 1. ovoga članka uredi državne uprave u županijama, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, nastavit će obavljati inspekcijske poslove s djelokrugom do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Danom preuzimanja poslova i državnih službenika iz stavka 1. ovoga članka, uredi državne uprave u županijama, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, prestaje s obavljanjem poslova poljoprivredne inspekcije.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda Pročišćeni tekst Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

Članak 49.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, s tim da se:

– odredbe članka 8., 13. i 29. ovoga Zakona primjenjuju od 1. siječnja 2004.,

– odredbe članka 40. ovoga Zakona primjenjuju do 31. prosinca 2004.,

– novi poticaji i povećani iznosi poticaja uvedeni ovim Zakonom u Dodatku II. i Dodatku IV. iz članka 46. ovoga Zakona, osim poticaja za preradu ploda masline roda 2004. godine iz članka 24. ovoga Zakona, poticaja za utovljenu junad i prodaju domaće teladi za tov iz članka 30. i 31. ovoga Zakona, dodatnih poticaja za uzgojno valjana grla (matične životinje), te povećani iznosi poticaja za vinograde (godišnja plaćanja) i voćne vrste I. i II. skupine (godišnja plaćanja) iz Dodatka II. ovoga Zakona, primjenjuju od 1. siječnja 2005.,

– odredbe članka 36., 37. i 38. ovoga Zakona primjenjuju od 1. siječnja 2005., osim iznosa potpore dohotku I. skupine korisnika.

Klasa: 320-01/04-01/02
Zagreb, 4. lipnja 2004.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.

DODATAK II.

DODATAK III.

DODATAK IV.

* osim duhana i sjemena duhana